Novi plan za gradnju na Marijin-Dvoru prijetnja za nacionalne spomenike, stručnjaci negoduju
Prema novom planu bi jedino šetnica uz rijeku Miljacku ostala ista, dok bi sve ostalo bilo promijenjeno. Stručnjaci najveće zamjerke imaju zbog toga što novi plan, kako kažu, pogoduje investitorima i omogućuje im bolju zaradu.
Izgradnja koncertne dvorane, koja je ranije planirana, sada bi se gradila u sklopu poslovnog objekta od tridesetak spratova. U velikom dijelu ostatka prostora planom je dopuštena izgradnja nebodera "do visine kule SCC-a".
U dokumentu se navodi da je, u saradnji sa Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, potrebno preispitati utvrđene mjere zaštite na zaštićenim objektima (grupa zgrada u ulici Kotromanića i zgrada električne centrale).
Potrebno je, prema dijelu plana zbog kojeg stručnjaci najviše negoduju, preispitati mogućnost djelomičnog ili potpunog uklanjanja zaštićenih nacionalnih spomenika. Također će se uz šetnicu moći graditi zgrade od 8 do 11 spratova.
Samo jedan pobjednik
Arhitekta Mufid Garibija, vrstan poznavalac historije Sarajeva, poručuje za Klix.ba da novi plan, kao i cijela poslijeratna gradnja u Sarajevu, pogoduje jedino sumnjivim investitorima.
"Cijela ova pomama gradnje u Sarajevu je pobjeda samo jednog čovjeka - investitora. Svi su na kraju gubitnici, kupci, izvođači... Pravi se jedna klasna razlika koja vremenom neće na dobro izaći. Sarajevo je mali grad za takve klasne razlike", kazao je Garibija.
Napominje kako Marijin Dvor treba da ostane kulturno i političko središte Sarajeva a da se novim planom prelaze granice.
"Ne sviđa mi se model tih visokih zgrada i objekata uz Miljacku, naročito zbog propuhivanja. Sve je predimenzionirano. Trebalo bi da Marijin Dvor ostane čist. U eri agresivnog kapitalizma, kojem je bitno samo da se zauzme prostor i da se sve rasproda, takvi se stavovi ne prihvataju, nažalost", rekao je Garibija.
Upozorava da je novi plan gradnje promašaj i da će vrijeme to pokazati.
"Buduće generacije će vjerovatno kazati da je to bio promašaj. Oni koji tako oni će snositi, ako ništa, moralnu odgovornost. Mi smo u poziciji da Marijin Dvor treba spašavati, a ne da ga treba izgrađivati. Siromašni kapitalizam je vrlo opasan u svijetu. Gdje god se dogodio tu su problemi. Takvo obogaćivanje je nemoralno", istakao je Garibija.
Električna centrala kao muzej
Garibiji je nepojmljivo rušenje nacionalnih spomenika, zbog čega napominje da električnu centralu treba obnoviti i napraviti muzej.
"Od električne centrale treba napraviti muzej i dovesti je u situaciju da bude u funkciji. Mi smo živjeli u Sarajevu bez struje. Tad smo imali centrale. Niko nam ne garantuje da nećemo opet takvo nešto dočekati. Električna centrala treba da bude muzej i treba da bude u funkciji", kategoričan je Garibija.
Podsjeća da je električna centrala u Sarajevu 13 godina mlađa od prve svjetske centrale u New Yorku.
"Mi smo namjerno pustili da se to obrušava poslije rata. Jedini je pravi potez dići to i napraviti muzej koji će donositi novac. Na taj način ćemo ostaviti nacionalno blago, da se zna da je Sarajevo 13 godina poslije New Yorka imalo električnu centralu i da će, kasnije, na osnovu toga dobiti tramvaj", rekao je Garibija.
Zaustavljanje protoka zraka
Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Damir Filipović pozvao je direktora Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Hamdiju Efendića, sa namjerom da objasni, sa stanovišta nadležnosti definisanih Odlukom o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka, pristup u izradi navedenog planskog dokumenta.
"U ovom momentu može se pouzdano ustvrditi da mjerenja opremom kojom se raspolaže pokazuju, da na lokaciji Marijin-Dvora još uvijek postoje strujanja koja donose čisti zrak, što će se izgradnjom ovolikog broja objekata nepovratno zaustaviti", stoji u saopćenju Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS.
Napominju da situacija postaje složenija jer se na predmetnom području Sarajevska kotlina sužava, a istovremeno se na ovoj lokaciji sastavljaju dva koridora kojima pristiže svježi zrak niz Miljacku i Koševski potok, što dodatno doprinosi osjetljivosti na gradnju visokih objekata.
"U skladu sa odgovornostima vezanim za prevenciju i očuvanje kvaliteta zraka, Ministarstvo će preduzeti sve mjere da se preispita ovaj planski dokument sa aspekta oblika, visine i položaja objekata koji se namjeravaju graditi", navodi se u saopćenju.
