Nožica i Ademović: Naši turski klijenti zakonito borave u BiH, bojimo se da "ne nestanu"
Ademović je rekao da je konferencija organizovana kako bi se obrazložila pravna situacija njihovih klijenata posebno s aspekta međunarodnog prava.
Kako kaže, situacija s državljanima Turske je ispolitizovana i postoji strašan pritisak na institucije BiH da ovaj slučaj riješe kroz politički dogovor, a ne kroz pravni. On je rekao da je konferencija zakazana kako bi se odbranilo dostojanstvo klijenata koji se u javnom prostoru nazivaju teroristima.
Nožica je rekla da njihovi klijenti duže vrijeme žive u BiH i da je riječ o nastavnicima, učiteljima i profesorima. Ona je kazala da se oni nalaze na nekakvim listama Turske u kojima se navodi da im je poništen pasoš.
"Protiv naših klijenata nije vođen nijedan postupak ni u Turskoj, a ni u BiH zbog čega bi im bio poništen pasoš", rekla je Nožica.
Nožica nije željela spominjati imena radi zaštite ličnih podataka podsjećajući da su mediji već objavili neka imena te da je jedan klijent bio kandidat za Šestoaprilsku nagradu.
Ona je objasnila kompletnu proceduru ističući da se njihovim klijentima na neki način pokušava ograničiti kretanje dodajući da je nadležni organ u ovom momentu Ministarstvo sigurnosti BiH.
Istakla je da pravni tim ima brojne mogućnosti i da se spremaju za najgori scenarij.
Ademović je kazao da se sve ovo dešava turskim državljanima jer je Turska za vrijeme vanrednog stanja donijela dekret kojim se stotinama hiljada ljudi ukida pasoš.
Podsjetio je da je Sud BiH u dva navrata donio presudu kojom je odlučio negativno i to jer UN nije nikada prihvatio FETO kao terorističku organizaciju.
On je rekao da je Evropski sud za ljudska prava jasno kazao kako nijedan državljanin Turske ne može biti izručen ako Turska ne posjeduje jasan dokaz da je taj neko počinio krivično djelo.
"To su ljudi koji normalno žive i rade u BiH. BiH se mora opredijeliti da li će slijediti turski politički zahtjev ili će poštovati pravo", kazao je Ademović.
Ukazao je na dvije odluke, jednu Evropskog suda za ljudska prava protiv Moldavije, drugu UN Komiteta za ljudska prava protiv Turske i Azerbejdžana, a čiji se slučajevi poklapaju sa situacijom njihovih sedam klijenata – učitelja, profesora i nastavnika međunarodnih škola koje rade u BiH.
Kako je rečeno, oba slučaja su ista jer Turska traži izručenje, dostavlja se informacija da su im poništeni pasoši, oduzima im se boravišna dozvola te se kreće u postupak ekstradicije. Sudovi zabranjuju, a onda ide otmica saradnjom domaćih i turskih obavještajnih službi.
"Ljudi nestaju i završavaju u turskim zatvorima bez bilo kakvog dokumenta. Naši klijenti već godinama borave zakonito u BiH sa svojim porodicama. Ambasada Turske je poslala našim organima jedan jedini papir s listom imena, brojevima pasoša i datumima proglašenja nezvažećim. Služba za poslove za strance BiH je pokrenula postupke. Nemaju bilo kakav dokaz o bilo čemu. Trenutno vodimo postupke. Ako im oduzmu boravišne dozvole, žalit ćemo se Ministarstvu sigurunosti BiH pa Sudu BiH, Ustavnom sudu BiH i zatim Evropskom sudu za ljudska prava. To je pravni put", rekao je Ademović.
Kako kaže, ako sve bude negativno, oduzet će im se radna dozvola, a kao posljedicu neće imati pravo na boravak. Istovrememeno, postoji mogućnost da njihovi klijenti traže politički azil.
"Za sada nismo to uradili. Protiv naših klijenata ni u BiH niti u Turskoj nije pokrenut bilo kakav postupak osim paušalne tvrdnje da pripadaju terorističkoj organizaciji. FETO nije na popisu ni EU niti UN-a kao teroristička organizacija. Zato je Sud BiH u dosadašnjih nekoliko slučajeva negirao pravo Turske da im se izruče osobe", kazao je Ademović.
Kako kaže, pravni slučaj, po međunarodnom pravu je jasan: Ovi ljudi su žrtve političkog progona i oni bi ovdje trebali imati puno pravo zaštite.
"Turska je pokušala da proglašenje njihovih pasoša uvede u INTERPOL-ov sistem, zajedno sa još 60.000 građana Turske koji se ‘ganjaju’ po svijetu, ali je INTERPOL to na kraju odbio uraditi. Prema tome, sve zemlje EU priznaju njhihove pasoše, oni putuju i u EU i SAD, ali druge države koje izlaze ususret Turskoj ove ljude zatvaraju i šalju u Tursku", kazao je Ademović.
Zaključio je da se prema tome radi o povredi prava na slobodu kretanja, prava na rad, prava na porodični život i prava na život.
"Bojimo se za njihovu sudbinu, da i oni 'ne nestanu'. Možda je njihova sudbina dio dogovora o ekonomskim ulaganjima BiH - RS - Turska?!", rekao je Ademović.
Ukazao je i na izvještaj o zloupotrebi INTERPOL-a od Turske kada je zvanična Ankara pokušala staviti na tzv. "crvene potjernice"60.000 ljudi, ali je na kraju INTERPOL to odbio da uradi, tako da u međunarodnom protoku nema priznatih turskih odluka da se pasoši smatraju poništenim ili da su ljudi na potjernicama.
Nožica je na kraju pročitala poruku klijenata koji su se zahvalili medijima koji profesionalno izvještavaju o ovom slučaju. Ona je kazala i da su njihovi klijenti za vrijeme državnog udara boravili u BiH.
