Obrazovanje bez granica za 80 mladih Mostaraca
Ovaj program, koji se održavao u prostorijama Gimnazije Mostar, mladim Mostarcima i Mostarkama pružio je priliku da uče o predmetima koji nisu ponuđeni u njihovim školama, vježbaju engleski jezik i upoznaju predavače iz svih dijelova svijeta. Program je jedinstven po svom konceptu, ali i činjenici da okuplja učenike različitih nacionalnosti i daje im šansu da se druže i uče zajedno.
Jedna od osnivačica programa Freya Nowell kaže da je upravo ovo jedna od stvari koje ostavljaju najveći utisak na polaznike. U razgovoru s polaznicima shvatila je da je veoma bitan faktor to što im program omogućava da uče zajedno, iako to organizatori uopće nisu planirali.
"Nije to nešto što mi forsiramo. To je jednostavno stvar koju su polaznici sami prepoznali kao važnu u ovom programu, da mogu postati prijatelji s ljudima s kojima se inače nikada ne bi našli u istoj sobi da nije ovog programa. To je čak i nas iznenadilo, da to shvataju kao važnu komponentu ovog programa", kaže Nowell.
Dodaje da se ova prijateljstva nastavljaju i nakon završetka programa te da često ponovo sretnu ljude koji su postali bliski isključivo zahvaljujući njihovom zajedničkom obrazovanju u MSYP. Nowell također kaže da je program otvoren svim zainteresovanim srednjoškolcima od 14 do 18 godina, ali da su polaznici većinom iz Mostara, jer MSYP ne pokriva troškove smještaja učesnika.
Škole podijeljene po nacionalnom principu
Jedan od polaznika koji nisu iz Mostara je sedamnaestogodišnji Dario Lončarević koji je na program došao iz Italije, gdje živi od rođenja. Pored edukativnih sadržaja, program ga je privukao i zbog toga što je htio saznati više o Mostaru. Kaže da je mnogo naučio o društvenoj dinamici u Mostaru i da cijeni to što je bio izložen različitim perspektivama, koje inače ne bi imao priliku da razmatra.
"Od svakoga se ovdje može nešto naučiti, shvatio sam bolje kakva je situacija u Mostaru, šta mladi misle o svemu tome, koji su problemi i potencijali", kaže Lončarević i navodi da je MSYP bio instrument u stjecanju tih novih saznanja.
Jedna od stvari koje je saznao je da se škole u Mostaru dijele po nacionalnom principu. Gimnazija Mostar, čije prostorije program koristi, često se navodi kao svijetao primjer jer je obrazovna institucija gdje se pod jednim krovom mogu naći učenici bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Međutim, iako u istoj zgradi, gimnazijalci koji saznanja stječu prema bosanskom planu i programu i oni koji uče prema hrvatskom planu i programu časove pohađaju odvojeno u učionicama na prva dva sprata. Na trećem spratu gimnazijske zgrade se mogu naći učenici iz svih dijelova svijeta, budući da su tu smještene prostorije Koledža Ujedinjenog Svijeta (UWC). Upravo ova institucija partner je MSYP-u.
Valentina Mindoljević, direktorica Koledža, kaže da je program značajan jer mladim ljudima daje priliku da imaju obrazovne sadržaje tokom ljeta, za čim postoji velika potreba, te priliku da komuniciraju na engleskom, ali isto tako da se druže sa mladim ljudima koje nemaju priliku upoznati tokom redovnog školovanja.
"Mladi ljudi nemaju se priliku sresti i onda tu uvijek postoje nekakve tenzije tako da je ovo dobra prilika da se upoznaju", kaže Mindoljević. Uz to dodaje da cijeni organizaciju programa, jer polaznicima daje korisno znanje i vještine.
Druženje i usvojena znanja
MSYP učesnicima nudi da svoje znanje obogate raznim sadržajima s kojima inače nemaju doticaja u redovnom planu i programu. Predavanja su interaktivna, učesnici se ohrabruju da izraze svoja mišljenja, a usvojena znanja pokazuju kroz zajedničke projekte, eseje i performanse.
Da ovakav način obrazovanja ima efekta pokazuju reakcije učesnika. Sedamnaestogodišnja gimnazijalka Jelena Pehar učesnica je programa već drugu godinu. Kaže da je programom oduševljena, jer prije MSYP-a nije znala da postoji drugačiji princip učenja od onog koji se prakticira u njenoj školi, te da joj je program dao veliku motivaciju za učenje.
"Imali smo zadaće, ali ja sam jednostavno htjela raditi tu zadaću, sve je bilo zanimljivo, nije mi bilo mrsko ni ustajati rano, ni doći ovamo, ni raditi zadaću, niti dolaziti na aktivnosti", tvrdi ona.
Kaže da većinu stvari koje je naučila prošle godine može primjenjivati sada pa se njeni vršnjaci čude odakle to zna. Pored znanja koje stječe na programu, važno joj je i druženje.
"Ljudi su stvarno opušteni, niko ne gleda koje sam vjere, nacionalnosti, koliko mi je godina, to više stvarno ništa nije bitno", kaže Pehar.
Njena vršnjakinja Selma Žuljević na programu je prvi put. Kaže da joj je žao što nije i prije došla.
"Što se tiče nastave, puno mi je pomogla. Sve ove teme mogu povezati sa svakodnevnim životom i sa stvarima koje planiram raditi u budućnosti", kaže ona.
Važno joj je isto tako što na MSYP može izraziti svoje mišljenje, što se u regularnom nastavnom sistemu ne ohrabruje. Bitan aspekt je i druženje s vršnjacima koje bez MSYP-a ne bi upoznala.
"MSYP nas jednostavno sklopi, po grupama i projektima. Ne možeš da ne radiš sa drugima", kaže Žuljević.
Predavači iz svih dijelova svijeta
Predavači na ovom ljetnom programu dolaze iz raznih zemalja, kao što su Kanada, Sjedinjene Američke Države, Argentina i Bosna i Hercegovina, a predaju raznovrsne predmete, poput rodnih studija, arhitekture, urbanog planiranja i ljudskih prava.
Sarah Freeman-Woolpert iz New Hampshirea, koja predaje društveni aktivizam, u BiH je došla kao turistkinja prije tri godine, ali se nakon toga uvijek vraćala. Sada je u BiH već skoro godinu dana, a na MSYP je ove godine predavala prvi put. Najvećom vrijednošću programa smatra to što učenicima daje resurse i prostor za istraživanje koncepata o kojima se inače ne bi mogli upoznati.
"Mnogo mladih ovdje priča o važnosti neformalnog obrazovanja jer formalnom obrazovnom sistemu nedostaje dubine, previše je fokusiran na pamćenje činjenica umjesto stjecanje vještina, tako da je za njih važno da mogu učiti o stvarima koje su im predstavljene na MSYP-u", kaže ona.
Njena kolegica Asia Odum iz Washington DC-a, koja predaje ljudska prava i spremnost u slučaju prirodnih katastrofa, kaže da joj je MSYP pružio priliku da sazna više o Bosni i Hercegovini, ali i da učenicima prenese svoje znanje o Sjedinjenim Američkim Državama.
"Njihova reakcija me iznenadila. O američkoj politici znaju mnogo, što je veoma zanimljivo jer mnogo mladih u Americi nema baš toliko zanimanja za ono što se dešava u politici", tvrdi Odum.
Ona kaže da nije ni znala o podijeljenosti školskog sistema prije nego je došla u Mostar.
"Čini mi se da učenici ne bi marili da idu zajedno u školu, da im nije jasno zašto ne mogu", kaže ona.
Koordinatori programa kažu da namjeravaju ostati u kontaktu s učesnicima u toku cijele godine. Iako je završna ceremonija ovog trosedmičnog programa održana sredinom jula, učesnici planiraju nastaviti druženje kroz razne zajedničke projekte koje su osmislili u toku programa.
