"Prostorni plan Nacionalnog parka Sutjeska je već dva puta povučen sa dnevnog reda Narodne skupštine RS i jasno je da je sporan upravo zbog planiranih hidroelektrana. Naučnici, predstavnici Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa, organizacije civilnog društva i lokalno stanovništvo su pokušali uticati na tekst dokumenta slanjem komentara i učestvovanjem na javnim raspravama. Međutim, njihovo mišljenje do sada nije ozbiljno uzeto u obzir", istakla je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.
Nakon što je Okružni sud u Banjoj Luci presudio u korist Centra za životnu sredinu, te poništio Rješenje o odobravanju Studije uticaja na životnu sredinu, resorno ministarstvo je imalo rok od 30 dana da izda novo Rješenje, no odlučili su obustaviti postupak.
Glavni razlozi presude suda stoje u nepoštovanju procedura vezanih za izradu studija uticaja, ponajviše zato što je postupak vođen bez važećeg Prostornog plana NP Sutjeska, koji između ostalog treba da definiše zonaciju. Zakon o nacionalnim parkovima omogućava izgradnju malih hidroelektrana u drugoj i trećoj zoni Nacionalnog parka, ukoliko su od strane Vlade proglašene javnim interesom. Borci za očuvanje ovog prostora obrazlažu da kanjoni opravdano trebaju da uživaju najviši nivo zaštite.
"Tražimo od resornog ministarstva kao nosioca izrade Prostornog plana da uvaži prijedloge koje su dostavile stručne institucije i pojedinci, kako bismo u konačnici dobili kvalitetan planski dokument i okončali dugogodišnju borbu za očuvanje Nacionalnog parka Sutjeska", dodala je Crnković.
Kanjoni i klisure rijeka Sutjeska i Hrčavka zaslužuju da budu u prvoj i drugoj zoni zaštite. Pored prašume Perućica, oni predstavljaju biološki najvrednije dijelove Nacionalnog parka Sutjeska i staništa su mnogobrojnim endemičnim i reliktnim vrstama od međunarodnog značaja.
Zamjenica gradonačelnice Sarajeva poručila da napušta BiH, kaže da je razočarana u vlast
