Šta je pozadina
55

Od "nemira na jugu" do statusa quo ante, tj. tzv. Herceg-Bosne: Nerealni snovi u službi ucjene

S. H.
Detalj sa 32. godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (Foto: Pixsell)
Detalj sa 32. godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (Foto: Pixsell)
Iščekivanje konačne presude u Strazburu po tužbi Slavena Kovačevića vjerovatno je najteže političko pitanje koje će odrediti odnose među političkim akterima u BiH, iako se to u ovom trenutku i ne dojima tako.
Slaven Kovačević žalio Evropskom sudu za ljudska prava da mu je kao stanovniku Bosne i Hercegovine koji živi u Sarajevu povrijeđeno aktivno biračko pravo na način da ne može glasati za sve kandidate za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i da ne može nikako glasati za kandidate za Dom naroda Bosne i Hercegovine.

Sud je presudio u korist aplikanta, navodeći da trenutni političko sistem koji preferira etničku pripadnost ugrožava demokratiju te da bi Bosna i Hercegovina trebala preći sa sistema etničkog predstavljanja na sistem građanskog političkog predstavljanja.

U iščekivanju presude

Ovaj predmet izuzetno je unervozio HDZ, koji poručuje da ova presuda prijeti unitarizacijom i ugrožavanjem prije svega Hrvata. Stoga polažu velike nade u žalbu koju je uputila BiH, a naročito u obraćanje visokog predstavnika Christiana Schmidta u ovom slučaju 20. novembra. Schimdt će, barem prema dosadašnjim stavovima iznijeti stav o dodatnim problemima i političkom produbljavanju krize ukoliko se potvrdi prvostepena presuda.

U međuvremenu je u javnost, preko Hrvatskog medijskog servisa (HMS) prucurio nacrt okvirnog plana određenih i neimenovanih ustavno-pravnih stručnjaka, koji u slučaju potvrđivanja presude Kovačević kao rješenje vide vraćanje na status quo ante, drugim riječima na stanje od prije potpisivanja Washingtonskog sporazuma, ali i Dejtonskog sporazuma, odnosno vraćanje na tzv. Herceg-Bosnu.

"Nova Hrvatska Republika u BiH bi imali svoj sabor, vladu i sudbenu vlast. Priznavala bi međunarodno priznate granice Bosne i Hercegovine kao članice UN-a", ističe suautor studije. Dokument predviđa da bi Ustav nove Hrvatske Republike bio potpuno građanski čime bi se ispunile sve presude počevši od Sjedić-Finci, Zornić, Šlaku, Pilav, Pudarić, a posebice Kovačević koja najviše zadire u Ustav. "Tim rješenjem bila bi provedena i presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić", stoji u navodnom dokumentu.

Ova priča neodoljivo podsjeća na period od prije općih izbora u BiH, kada se na sastancima kod visokog predstavnika, u kontekstu pritisaka na političke aktere da se pristane na izmjene Izbornog zakona spominjala formulacija da bi moglo doći do "nemira na jugu". Drugim riječima pokušalo se zastrašiti političke aktere da bi izostanak političkog dogovora mogao dovesti do neviđene krize.

Do nemira na jugu nije došlo, a na kraju se umiješao visoki predstavnik, koji je u dva navrata mijenjao Izborni zakon. No, ovdje je zanimljiv trenutak kada se pojavljuje novi scenarij, a to je navodni povratak na tzv- Herceg Bosnu, ako se potvrdi presuda u predmetu Slaven Kovačević.

Ucjena bez pokrića

No, i autori spomenutog scenarija, ako on uopšte postoji i politički akteri znaju da je to put u propast i nemoguće u kontekstu aktuelnog političkog stanja. Kako inače objasniti, zašto bi došlo do doslovnog razvaljivanja države, ako se potvrdi presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Ali, izbacivanje ovakvog scenarija u javnost treba da posluži kao strah da u eventualno izlobiranom obaranju presude "Kovačević" javnost to lakše prihvati, imajući na umu prijetnju scenarijem vraćanja tzv. Herceg Bosne. S druge strane ima za cilj da stvori dodatni pritisak na međunarodnu zajednicu, koja u cilju traženja rješenja za smirivanje političke klime na umu treba imati da može doći do nereda i razvaljivanja države.

A koliko su ove prijetnje neozbiljne najbolje ilustrira što su reakcije na navodno postojanje dokumenta skoro nevidljive. U drugačijim okolnostima, da te prijetnje zaista stoje, već bi policijski organi morali provjeriti ko to radi na urušavanju ustavnog poretka zemlje. U konačnici, oni koji su ohrabreni političkim dobitkom, nakon najava o "nemirima na jugu", sada su još hrabriji jer su uvidjeli da bez ikakvih posljedica mogu slati prijetnje o rastrojstvu države. A zašto je to tako, to trebaju odgovoriti oni koji su odgovorni za provođenje mira u ovoj zemlji. A već je simptomatično da se nemiri i urušavanje ustavnog poretka dešavaju u kontekstu političkih ucjena.

Jer sutra, kada HDZ sjedne za sto da pregovara o Izbornom zakonu, oni koji se budu protivili prijedlozima HDZ-a, ispred sebe će imati ranije odaslati scenarij o vraćanju na "quo ante" status. I bez obzira što niko nema ni snagu ni legitimitet da se stanje vrati kao što je bilo 1993. slanje poruka kroz anonimne scenarije je politički pritisak.