Od Parlamenta FBiH zatraženo formiranje koorodinacionog tijela za migrantsku krizu
Istakavši da je migrantska kriza najviše opteretila USK, Ružnić je poručio da se hitno mora donijeti strategija o upravljanju migracijama.
On je podsjetio da su prvi migranti dočekani u aprilu 2018. godine, kada je krenuo nekontrolisan priliv, a da kantonalne vlasti od tog momenta traže da se i drugi nivoi vlasti uključe u rješavanje ovog problema.
"Velika Kladuša i Đački dom u Bihaću bile su prve lokacije na kojima su se smjestili migranti. Kulminacija dolazi u oktobru kada građani prave proteste s ciljem da se zaustavi priliv migranata", napomenuo je Ružnić.
Na području Bihaća, Cazina i Velike Kladuše bilo je više od 8.000 migranta koji nisu imali smještaj, prenose federalni mediji.
"Smatrali smo da se svakom krizom može upravljati i sačuvati dostojanstvo građana. Tražili smo da se ovaj problem ne rješava na način da se izmjesti u drugo dvorište. Od Ministarstva sigurnosti BiH dobili smo odgovor da strategije o upravljanju migracijama nema i do danas nismo dobili ništa što smo tražili od viših nivoa vlasti. U četiri prihvatna centra tražili smo da se uspostave pravila ponašanja, ni to nismo dobili", naveo je Ružnić.
On je zaključio se sve mora učiniti kako ne bi došlo do novih protesta građana Bihaća jer će proljeće, kako je ocijenio, izazvati još veći priliv migranata.
Inicijatori tematske sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH o migrantskoj krizi Hamdija Abdić i Albin Muslić poručili su da poslanici treba da budu jedinstveni u pogledu rješavanja migrantske krize, bez obzira na političku opciju kojoj pripadaju.