Ministarstvo vanjskih poslova BiH zaduženo je da diplomatskim putem zatraži od Republike Hrvatske hitno dostavljanje informacija u vezi s planiranim aktivnostima odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, nastalog u Nuklearnoj elektrani Krško, te da Republika Hrvatska poštuje odredbe međunarodnog prava u vezi s prekograničnom zaštitom okoliša od jonizirajućeg zračenja.
Vijeće ministara BiH usvojilo je ove zaključke razmatrajući informaciju Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nukleаrnu sigurnost o provođenju odredbi zajedničke konvencije o sigurnosti zbrinjavanja istrošenog goriva i sigurnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada.
U Informaciji se navodi da Republika Hrvatska nije zvanično zatražila konsultacije s Bosnom i Hercegovinom o lokaciji postrojenja na Trgovskoj gori, na kojoj planira odlagati radioaktivni otpad nastao u Nuklearnoj elektrani Krško, a koja se nalazi samo nekoliko kilometara udaljenosti od teritorije BiH, što nije u skladu sa zajedničkom konvencijom.
Dug porastao, ali je niži od evropskog prosjeka
Vijeće ministara BiH pozvalo je sektor opće vlade na maksimalnu kontrolu nivoa zaduženosti, nakon što je primilo k znanju informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o fiskalnoj održivosti u Bosni i Hercegovini.
U Informaciji se navodi da je potencijalni dug opće vlade u BiH na kraju 2014. godine dostigao 45,6 posto BDP-a, dok je stvarni (verificirani) dug bio nešto niži sa 42,2 posto BDP-a, što BiH svrstava u srednje zadužene zemlje.
U Informaciji se navodi da je u prošloj godini došlo do povećanju duga od tri procentna poena u odnosu na prethodnu godinu, ali je i dalje znatno niži od evropskog prosjeka koji iznosi 87 posto BDP-a EU 28.
Opća vlada, kao jedan od sektora u ekonomiji u BiH, obuhvata sve nivoe vlasti, uključujući lokalni, kantonalni, entitetski i državni, te fondove socijalne zaštite i direkcije za izgradnju i održavanje cesta.
Prema informaciji, slika zaduženosti na kraju 2014. godine bitno se razlikovala između dva entiteta. Potencijalni dug vladinog sektora u RS je dostigao kriterij iz Mastrihta od 60 posto entitetskog BDP-a, što je znatno više u odnosu na FBiH, s dugom od 38,8 posto.
Ovako visoka zaduženost u RS, a posebno njena daljnja eskalacija, mogla bi ugroziti ukupnu fiskalnu održivost na nivou BiH s obzirom na ulogu entiteta u ukupnoj fiskalnoj politici BiH.
Jedan od glavnih razloga rastućeg trenda duga sektora opće vlade u BiH je prosječan primarni budžetski deficit u proteklih pet godina od 1,3 posto BDP-a godišnje.
Deficit smanjen, nivo zaposlenosti povećan
Vijeće ministara BiH upoznato je s informacijom Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za period januar – juli 2015. godine, u kojoj se navodi pozitivan trend ekonomskih pokazatelja u Bosni i Hercegovini.
Nastavljen je pozitivni trend rasta u industriji, pa je u ovom periodu došlo do povećanja fizičkog obima industrijske proizvodnje od dva posto u odnosu na isti period 2014. godine. Najznačajniji doprinos ukupnom rastu industrije ostvaren je u prerađivačkoj industriji, koja je većim dijelom izvozno orijentirana i u kojoj proizvodnja bilježi rast od 3,3 posto posto u odnosu na isti period 2014. godine.
U drugom tromjesečju ove godine vanjskotrgovinski deficit smanjen je za 2,1 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Broj zaposlenih u BiH u junu ove godine iznosio je 714,6 hiljada, što predstavlja porast od 1,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Za sedam mjeseci tekuće godine prikupljeno je 3,5 milijardi bruto prihoda, što predstavlja povećanje od 4,2 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Rast depozita od 5,1 posto nastavljen je u prvih sedam mjeseci 2015. godine, tako da su ukupni depoziti dostigli 15,8 milijardi KM.
Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o formiranju Koordinacionog tijela za organizacionu, protokolarnu, sigurnosnu i medijsku pripremu povodom održavanja zajedničke sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije, koja će biti održana 4. i 5. novembra ove godine u Sarajevu.