Odnos Zapadnog Balkana i EU: Neizvršene obaveze, neispunjena obećanja
Za Tonina Piculu, bivšeg hrvatskog ministra vanjskih poslova, koji je sada poslanik Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) u Evropskom parlamentu, Berlinski proces je od početka djelovao kao neka vrsta Plana B za zemlje Zapadnog Balkana.
"Već tada se moglo naslutiti da će pristupanje zapadnog Balkana kao posljednje velike cjeline u Evropsku uniju biti odloženo za duže vrijeme, pa je Berlinski proces bio alternativa koja je trebalo da pomogne višem stepenu unutrašnje uređenosti tih zemalja i kvalitetnijih međusobnih odnosa", kaže Picula za Deutsche Welle.
On navodi da je već prij pet godina pojam "proširenje" bio kontaminiran i u zemljama EU je bilo malo onih koji su tako nešto podržavali.
"Ni tada, a tako je i danas, proširenje gotovo nigdje nije dio izbornog programa relevantnih političkih partija unutar EU", naglašava Picula. To je, međutim vrlo kratkovidno, uvjeren je ovaj evropski poslanik, jer "Evropska unija je još uvijek otvoren projekt" koji ne može da bude upotpunjen kao projekat mira i prosperiteta za sve dok "Zapadni Balkan kao jedan od ključnih regiona za funkcionisanje EU i mira na kontinentu ostaje izvan toga".
Slovenački poslanik u Evropskom parlamentu u frakciji Zelenih i izvjestilac EP za Kosovo Igor Šoltes za DW kaže da je od početka perspektiva primanja zemalja Zapadnog Balkana u članstvo bila zamišljena kao partnerski odnos dvije strane.
Prema njegovim riječima, glavni znak za uzbunu bi trebalo da bude to što mladi na Zapadnom Balkanu sve učestalije napuštaju svoje zemlje u potrazi za boljim životom.
"Oni napuštaju te zemlje, svoju budućnost traže izvan regiona - i to bi morao da bude veliki znak za uzbunu. Odlazak mladih, obrazovanih ljudi predstavlja veliku opasnost za budućnost tih zemalja", smatra Šoltes.
Prema njegovim riječima, Unija je trenutno "suočena sa izazovom nacionalizma i populizma" i uglavnom je trenutno zabavljena sama sa sobom. Jedna od posljedica je i da se onda na područje Zapadnog Balkana, na kojem EU ostavlja prazan prostor, dolaze drugi akteri svjetske politike, poput Rusije, Kine ili Turske, kaže Andrej Kovačev, bugarski zamjenik predsjednika Demokršćanske frakcije u Evropskom parlamentu.
"I taj utjecaj drugih aktera je vrlo zabrinjavajući. To je upravo i bio jedan od razloga zbog čega je Bugarska, za vrijeme predsedavanja EU, pitanje evropske integracije stavila u centar pažnje", kaže Kovačev.
On dodaje i da Evropska unija mora što više svojih programa već sada da otvori za zemlje Zapadnog Balkana i kao jedan od primjera navodi program za obrazovanje mladih Erasmus.
"Mi moramo ljudima jasno da pokažemo, da EU za njih puno ostvaruje, a ne na primer Rusija. Šteta je da su u Srbiji ljudi uvjereni da njih Rusija jako pomaže, mada brojke pokazuju nešto sasvim drugo, da evropske porezne platiše investiraju u Srbiju", smatra Kovačev.
Erdogan ima rješenje za rat u Ukrajini: Najrealniji mirovni plan za obje strane?
