Određeni dokumenti iz haških arhiva vjerovatno nikad neće biti dostupni javnosti
Ahmić je ukazao na to koliko je arhiv kompleksno pitanje, kazavši da u okviru Haškog tribunala ima nekoliko arhiva u nekoliko različitih organa i institucija: "Postoji arhiv tužilaštva, sudskih vijeća, registrara, jedinice za zaštitu žrtava i svjedoka, pritvorskih jedinica u Scheveningenu... To je veoma kompleksno pitanje!"
Potcrtao je da neki od tih arhiva vjerovatno nikad neće biti dostupni, kao što su arhivi sudskih vijeća - o presudama ili arhivi tužilaštva - o istragama, saradnicima i akcijama hvatanja ratnih zločinaca.
"Grad Hag, kao centar svjetske pravde, ponudio se da uz podršku svoje države Holandije pohrani arhiv. Koliko ja znam, postoji prijedlog da arhiv ostane u trenutnoj zgradi Haškog tribunala, kad prestane raditi Rezidualni mehanizam. Naravno, pod okriljem UN-a. To je inicijativa zvaničnika Haga, da dokumenti ostanu otvoreni i dostupni javno, u dozvoljenoj mjeri, za istraživače, historičare i onima kojima to bude potrebno", kazao je Ahmić za Klix.ba.
Pristup digitalnim bazama podataka
Informativni centri treba da osiguraju pristup digitalnim bazama podataka Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju te predstavljaju platformu za niz obrazovnih, naučno-istraživačkih i sličnih aktivnosti u vezi s bogatim naslijeđem Haškog tribunala.
Ahmić je naveo da se u ovom trenutku jedino pouzdano može govoriti o takozvanim informativnim centrima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
"Informativne centre je ponudio sam Haški tribunal. To su, faktički, arhivi Tribunala koji su javni i koji treba da budu dostupni državama u regiji. S tim u vezi, od 2010. i 2011. godine su počeli sastanci s predstavnicima država bivše Jugoslavije, koji su zainteresirani da arhiv u tim državama bude dostupan u elektronskoj formi. Tribunal je predlagao da to bude preko informativnih centara", podsjeća Ahmić.
Napominje da je Informativni centar Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju uspostavljen u Sarajevu, tačnije u Vijećnici, i da treba biti uspostavljen u Srebrenici, što još uvijek nije ozvaničeno.
"Sve druge države, uključujući Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju nisu prihvatile da imaju taj centar. U Bosni i Hercegovini trebalo je da takav centar bude otvoren u Banjoj Luci. Iako je svojevremeno bivši član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović dao za to saglasnost, u međuvremenu to nije ispoštovano. Centar je otvoren u Sarajevu, u Vijećnici, uz pomoć Grada Sarajeva. Mislim da je pri kraju i otvaranje u Srebrenici i za to će trebati verifikacija. To je vezano za javno dostupne dokumente, ono što je Haški tribunal ponudio", rekao je Ahmić za Klix.ba.
Informativni centar u Vijećnici
Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka primio je 12. decembra u Vijećnici načelnika Općine Centar Sarajevo Nedžada Ajnadžića. Povod posjete bio je donacija sedam računara za potrebe Informativnog centra Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
"Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju krajem 2017. godine zatvara svoja vrata, a njegove poslove od 1. decembra formalno je preuzelo posebno formirano tijelo pod nazivom Međunarodni rezidualni mehanizam za međunarodne krivične sudove. Gradu Sarajevu pripala je historijska šansa da dobije na raspolaganje kompletan arhiv, a s tim u vezi je i osnovan Informativni centar Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju kao Odsjek pri Gradskoj upravi Grada Sarajeva. Centar će uskoro postati neovisna institucija da ne bi bio podložan bilo kakvim političkim utjecajima. Na čelu projekta je Ivo Komšić koji je zalaganjem i trudom doprinio da takav centar bude osnovan u Sarajevu", kazao je Skaka tom prilikom.
Oficir za vezu s Haškim tribunalom Amir Ahmić ponovio je, međutim, da će dokumenti Haškog tribunala, označeni kao zaštićeni, do daljnjeg ostati zaštićeni, sve dok odgovorni iz Ujedinjenih nacija ne odluče drugačije.
"Sve što je pod zaštitotm neće moći biti na raspolaganju. Određene stvari nikad neće biti dostupne", zaključio je Ahmić.
