Održana tribina: Utjecaj negativne političke retorike na ekonomsku sigurnost u BiH
S obzirom na činjenicu da je predmetna tema usmjerena na nekoliko aspekata organizacije društvenog života, izlagači su govorili iz različitih perspektiva, od političke, preko sociološke do ekonomske, piše Preporod.
Ekonomista i zastupnik u parlamentu Bosne i Hercegovine dr. Admir Čavalić je istakao da naša zemlja predstavlja eklatantan primjer prostora gdje politička retorika ima direktan utjecaj na ekonomske uvjete.
"To se ogleda u pitanju investicija, i to ne samo stranih, nego i domaćih. Nije riječ o tome da samo strani investitori izbjegavaju našu zemlju, bez obzira na to što je riječ o prijateljskim državama. Isto tako, domaći investitori odugovlače, stopiraju ili apsolutno izbjegavaju investirati. Razlog je to što političke prilike ne daju sliku stabilnosti", rekao je Čavalić.
Ovom prilikom je skrenuo pažnju na dvije značajne odrednice poslovnog okruženje. To su stabilnost i predvljdivost.
"To podrazumijeva da se, shodno prilikama na određenom području, može planirati određeni poslovni uspjeh", naglasio je Čavalić.
Profesor na Fakultetu političkih nauka Amer Osmić se osvrnuo na utjecaj političke retorike na percepciju koju imaju mladi ljudi.
"Kontinuirano smo izloženi retorici koja djeluje demotivirajuće na mladu populaciju i djeluje na donošenje njihove odluke po pitanju odluke o migraciji. Na taj način se mladim ljudima okreću leđa. Preciznije, oni nemaju dojam da neko stoji iza njih", istakao je Osmić.
Uprkos opisanoj situaciji, Osmić ističe da je optimizam ono što je preostalo, napominjući da postoji osnov za takvo razumijevanje.
"Imamo divne primjere koji su preplavili medijski prostor prethodnih dana. Jedan od njih je slučaj 17 učenika iz Živinica koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu. Ovo može biti naslućivanje nekog vala povratka, iako nemamo neke zvaniče podatke da to ima neku kauzalnu vezu sa povratkom općenito ili poboljšanjem stanja u Bosni i Hercegovini", rekao je Osmić.
Novinar Mirsad Fišo je govorio o tome kako mediji doprinose javnoj slici društvenog stanja, te o tome kako dužnosnici izvan Bosne i Hercegovine doživljavaju našu zemlju.
"Teško je djelovati kroz diplomatske okvire u nekim zemljama, jer zbog komplikovanog ustroja ne možemo birati ko će nas predstavljati. Negdje će to biti državotvorni elementi, ali negdje će biti elementi koji ne žele dobro Bosni i Hercegovini", akcentirao je Fišo.
Na temeljima navedenog, Fišo je ocijenio da se uspješno može djelovati u oblasti nauke.
"Možemo organizovati razmjene profesora, saradnju sa fakultetima i generalno predstavljanje na javnim tribinama. Važno je da naši stručnjaci dolaze u Evropu, te da stručnjaci iz Evrope dolaze kod nas", zaključio je Fišo.
Uz sve aspekte bosanskohercegovačkog društva koji su opisani tokom ove tribine, prema riječima učesnika postoje pozitivni koraci u određenim sferama.
Kako ističu, upravo takve pozitivne tačke trebaju motivirati na aktivnije djelovanje, jer faktori koji ne žele dobro Bosni i Hercegovini kontinuirano rade na umanjivanju njene relevantnosti u doživljaju drugih.
Dokument koji je poslala Borjana Krišto o Planu rasta nije zadovoljio Evropsku komisiju
