Odvraćanje: Piti tri puta dnevno za otklanjanje želje kod Bošnjaka da glasaju za Hrvata
No, sada je na sceni druga vrsta odvraćanja, ona u Izbornom zakonu kojom Čović želi demotivisati ili otkloniti želju kod Bošnjaka da glasaju za člana Predsjedništva iz reda Hrvata. Ovo pitanje je više puta bilo aktivno na stolu u posljednjih deceniju i po, ali nikada nije razrješeno. Prilikom formiranja nove državne vlasti i potpisivanja sporazuma u decembru 2022. godine jedan od Čovićevih prioriteta bilo je pitanje Izbornog zakona.
Tada je naglašeno da će se Izborni zakon rješavati šest mjeseci od trenutka formiranja vlasti. Zbog toga Čović sada pravi pritisak na koalicione partnere iz Trojke da se u sklopu usvajanja zakona koji su neophodni za otvaranje pregovora sa EU usvoji i dio u Izbornom zakonu o načinu izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata.
Sami pregovori o Izbornom zakonu ne bi ni bili toliko sporni da se razmatra i izmjena Ustava, čime bi se ukinula diskriminacija ostalih te implementirale presude suda iz Strazbura. No, Čović u ovom trenutku u fokus stavlja samo jedan segment, a to je način izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata i to naziva malim odvraćanjem.
"Ovo što mi sad tražimo je minimum minimuma. Treba malo otkloniti želju mnogobrojnijeg naroda da bira ili glasa za hrvatskog člana Predsjedništva 2026. godine. Vrlo simbolična izmjena. To su tri dopune kako demotivisati bošnjački narod da ciljano glasa za hrvatskog člana Predsjedništva. Svako normalan će to prihvatiti", rekao je nedavno Čović.
Čak je lider HDZ-a nedavno pokušao u svoju korist iskoristiti i jednu odluku Ustavnog suda BiH da njegov prijedlog ne šteti Bošnjacima u FBiH. Ako izuzmemo da odluka na koju se Čović poziva nije tretirala sami meritum prijedloga, zanemaruje se da se kod priče o neustavnosti izmjena Izbornog zakona bez promjene Ustava ne misli na ugrožavanje nekog naroda, već se se misli na odredbu Ustava koja kaže da se izbor članova Predsjedništva vrši u dvije izborne jedinice. To su RS i FBiH.
Iako prijedlog koji je uputio Čović ne navodi striktno treću izbornu jedinicu, odvraćanje koje spominje Čović podrazumijeva da se u izbornoj jedinici FBiH član Predsjedništva iz reda Bošnjaka bira kao i do sada, glasovima sa teritorije cijele FBiH. No, kod izbora kandidata iz reda Hrvata Čović traži da pobjednik bude onaj koji će osim najvećeg broja glasova morati pobijediti i u tri od pet kantona sa dominantnim hrvatskim stanovništvom.
Sve to Čović predlaže bez izmjene Ustava i samo kroz Izborni zakon te navedene promjene titulira minimalnim odvraćanjem koje po njemu ništa suštinski ne bi promijenile u sistemu.
Do sada su iz Trojke principijelno ponavljali da neće pristati na promjenu Izbornog zakona bez promjene Ustava, a na toj liniji je i Ambasada SAD-a. A da li će Čovićev recept dati rezultata bit će poznato u narednim sedmicama.
