Odziv, uspjesi i padovi: Kako su građani BiH glasali od 1996. do danas

U izborima za kantonalne skupštine većina zastupnika izabrana je iz SDA i HDZ-a BiH, dok su druga i treća partija bile Združena lista BiH i Stranka za BiH. Detalji po kantonima dostupni su u u galeriji.

Za predsjednicu RS izabrana je Biljana Plavšić, a mandat za ovu funkciju trajao je samo dvije godine do 2002.

Izbori 1998., prvi pad izlaznosti

Dvije godine kasnije raspisani su drugi opći izbori gdje je izlaznost bila oko 68 posto, a za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda ponovo je izabran Alija Izetbegović (511.000 glasova, 86 posto). Ante Jelavić zamijenio je Krešimira Zubaka u fotelji člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (189.000 glasova, 52 posto), a Krajišnika je iz reda Srba zamijenio Živko Radišić (359.000 glasova, 51 posto).

U Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ušle su sljedeće partije: Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH (SDA i SBiH, 17 mjesta), HDZ (šest mjesta), SDP (četiri mjesta), SDS (četiri mjesta), Sloga (četiri mjesta), Socijaldemokrati BiH (dva mjesta), SRS RS (dva mjesta) i Radikalna stranka RS (jedno mjesto).

U Zastupnički dom Parlamenta FBiH ušle su sljedeće partije: Koalicija za CD (68 mjesta), HDZ (28 mjesta), SDP (19 mjesta), Socijaldemokrati BiH (šest mjesta), NHI HKDU (četiri mjesta), DNZ (tri mjesta), HSP, BPS, Socijalistička partija RS, DS penzionera (po dva mjesta) te BSP, Koalicija centra, HSS i BOSS (po jedno mjesto).

U Narodnoj skupštini RS-a SDS je osvojio najveći broj mandata (19 mjesta), a potom slijedi Koalicija za CD (15 mjesta), SNS (12 mjesta), SRS RS (11 mjesta), Socijalistička partija (10 mjesta), SNSD (šest mjesta), Radikalna stranka (tri mjesta), Srpska koalicija, SDP (po dva mjesta) te HDZ, NHI HKDU i Koalicija za kralja i otadžbinu (po jedno mjesto). Za predsjednika RS izabran je Nikola Poplašen.

U kantonima najjače stranke bile su Koalicija za CD i HDZ, dok su iza njih po broju mandata BH Alijansa odnosno SDP. Detalji po kantonima dostupni su u u galeriji.

Izbori 2000., još uvijek dobra izlaznost birača

Vanredni opći, odnosno parlamentarni izbori 2000. godine na kojima nije birano Predsjedništvo BiH donijeli su nove sazive državnih i entitetskih parlamenata.

U Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH ušli su SDP (devet mjesta), SDA (osam mjesta), SDS (šest mjesta), SBiH (pet mjesta), HDZ (pet mjesta), PDP (dva mjesta) te DNZ, BPS, Penzioneri BiH, NHI, SNSD/PSP, SRPS i SNS (po jedno mjesto).

U Zastupnički dom parlamenta FBiH ušli su SDA (38 mjesta), SDP (37 mjesta), HDZ (27 mjesta), SBiH (21 mjesto), DNZ (tri mjesta), BPS, BOSS, NHI, Penzioneri FBiH (po dva mjesta) te GDS, Penzioneri BiH, HSP, LDS, Republikanci, SNSD, HKDU i HSS (po jedno mjesto).

U Narodnu skupštinu Republike Srpske ušle su sljedeće partije: SDS (31 mjesto), SNSD (11 mjesta), PDP (11 mjesta), SDA (šest mjesta), SRS, DSP, SDP, SBiH (po četiri mjesta), DNS (tri mjesta), SNS-BP (dva mjesta, DSRS, NHI te Penzioneri RS (po jedno mjesto). Za predsjednika RS izabran je Dragan Čavić.

Izlaznost se kretala oko 64 posto.

Izbori 2002., značajan pad interesa građana

Enorman pad izlaznosti građana za čak devet obilježio je ove izbore (oko 55 posto). U izboru članova Predsjedništva BiH na scenu je stupio Sulejman Tihić, Izetbegovićev nasljednik koji je savladao Harisa Silajdžića za oko 13.000 glasova. Dragan Čović ubjedljivo je pobijedio kao član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, dok je za srpskog člana izabran Mirko Šarović.

U Zastupnički dom Parlamenta BiH ušle su sljedeće stranke: SDA (deset mjesta), SBiH (šest mjesta), SDS (pet mjesta), SDP (pet mjesta), HDZ-Demokršćani-HNZ (pet mjesta), SNSD (tri mjesta), PDP (dva mjesta) te SPRS, BOSS, Penzioneri BiH, DNZ, HNI i Ekonomski bok HDU - Za boljitak (po jedno mjesto).

U Zastupnički dom Parlamenta FBiH dospjeli su SDA (32 mjesta), HDZ (16 mjesta), SBiH (15 mjesta), SDP (15 mjesta), BOSS (tri mjesta), DNZ, Ekonomski blok HDU - Za boljitak, HNI (po dva mjesta), te devet manjih stranaka po jedno mjesto.

U Narodnu skupštinu RS dominiraju SDS (26 mjesta) i SNSD (19 mjesta), a za njima slijede PDP (devet mjesta), SDA (šest mjesta), SRS, SBiH (po četiri mjesta), SP, DNS, SDP (po tri mjesta), te Penzioneri RS, SNP Obnova, SNS, SPS, DS i NHI (po jedno mjesto).

U kantonima prevagu su odnijele SDA i HDZ, uz značajne brojeve mandata SDP-a i Stranke za BiH. SDP i SDA su Tuzli imaju gotovo jednaku snagu, dok u Sarajevu SDP i SBiH broje više nego SDA.

Izbori 2006., pad izlaznosti se nastavlja

Haris Silajdžić odnio je pobjedu u utrci za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, isto se desilo za Željka Komšića kao predstavnika Hrvata i Nebojšu Radmanovića za predstavnika Srba.

U Zastupnički dom ušle su sljedeće partije: SDA (devet mjesta), SBiH (osam mjesta), SNSD (sedam mjesta), SDP (pet mjesta), HDZ-HK-HNZ, SDS (po tri mjesta), Hrvatska koalicija (dva mjesta) te PDP, DNS, DNZ, NSRzB te BOSS (po jedno mjesto).

U Zastupnički dom Parlamenta FBiH dospjeli su SDA (28 mjesta), SBiH (24 mjesta), SDP (17 mjesta), HDZ/HNZ/HSP (osam mjesta), HDZ 1990 (sedam mjesta), BPS (četiri mjesta), BOSS/SDU, NSRzB (po tri mjesta), DNZ (dva mjesta), te HSP/HNI i SNDS (po jedno mjesto).

Narodna skupština RS izgledala je ovako: SNSD (41 mjesto) SDS (17 mjesta) PDP RS (osam mjesto) DNS (četiri mjesta) SBiH (četiri mjesta) SP (tri mjesta) SDA (tri mjesta) SRS RS (dva mjesta) SDP (jedno mjesto). Za predsjednika RS izabran je Milan Jelić.

U kantonima SDA je otvorila najveći broj mandata, a iza nje su se nalazile SBiH, SDP, HDZ i HDZ 1990.

Izlaznost se kretala oko 53 posto i predstavlja najnižu stopu od uvođenja slobodnih izbora..

Izbori 2010., blagi rast interesa

Izlaznost se kretala oko 56 posto, što predstavlja rast interesa od tri posto u odnosu na izbore iz 2006. Bakir Izetbegović pobijedio je u izboru za člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka, a razlika između njega i Fahrudina Radončića bila je 20.000 glasova. Hrvate je nastavio predstavljati Željko Komšić kao i Srbe Nebojša Radmanović, s tim da je pobijedio Mladena Ivanića za 10.000 glasova.

Sastav Zastupničkog doma Parlamenta BiH izgledao je ovako: SDP, SNSD (po osam mjesta), SDA (sedam mjesta), SDS, SBB (po četiri mjesta), HDZ (tri mjesta), SBiH, Hrvatsko zajedništvo (po dva mjesta), PDP, NSRzB, DNS i DNS (po jedno mjesto).

U Zastupnički dom Parlamenta FBiH Ušli su SDP (28 mjesta), SDA (23 mjesta), SBB (13 mjesta), HDZ (12 mjesta), SBiH (devet mjesta), Hrvatska koalicija, NSRzB (po pet mjesta), ASDA, DNZ i SNSD (po jedno mjesto).

Narodna skupština Republike Srpske u klupama je osigurala mjesta za sljedeće stranke: SNSD (37 mjesta), SDS (18 mjesta), PDP (sedam mjesta), Koalicija SPRS i PUP (četiri mjesta), Demokratska partija, SDP (po tri mjesta), SDA, NDS (po dva mjesta) i SRSRS (jedno mjesto). Za predsjednika RS izabran je Milorad Dodik.

U kantonima u FBiH SDP je imao najveći broj poslanika (najviše u pet kantona), a iza njega su slijedili SDA i HDZ. Značajne brojeve delegata ostvarili su SBiH, SBB i NSRzB.

Izbori 2014., novi pad broja glasača

Bakir Izetbegović je ostao u Predsjedništvu BiH da predstavlja Bošnjake, a za okrugli stol vratio se Dragan Čović ispred hrvatskog naroda. Mladen Ivanić je nakon više pokušaja uspio pobijediti protivnike iz RS-a i ustoličiti se kao predstavnik Srba u Predsjedništvu BiH.

U Zastupničkom domu Parlamenta BiH svoje mjesto našli su poslanici SDA (10 mjesta), SNSD (šest mjesta), DF, SDS (po pet mjesta), SBB i Koalicija predvođena HDZ-om (po četiri mjesta), SDP (tri mjesta), HDZ 1990, BPS, ASDA, SDA, PDP/NDP, DNS/NS/SRS (po jedno mjesto).

U Zastupnički dom PFBiH dospjeli su SDA (29 mjesta), SBB (16 mjesta), DF (14 mjesta), Koalicija predvođena HDZ-om (13 mjesta), SDP (11 mjesta), HDZ 1990, BPS (četiri mjesta), SBiH (tri mjesta), ASDA (dva mjesta), NS i Laburisti (po jedno mjesto).

U Narodnoj skupštini Republike Srpske stanje je nakon rezultata izgledalo ovako: SNSD (29 mjesta), SDS i koalicija (24 mjesta), DNS (osam mjesta), PDP (sedam mjesta), NDP, Domovima, SPRS (po pet mjesta). Za predsjednika RS izabran je Milorad Dodik.

Stanje u kantonima se ogledalo u povratku SDA sa čak 70 delegata širom u parlamentima. Važnu ulogu zadržali su HDZ s koalicijom, u igru je ušao SBB, SDP i DF imali su gotovo istu snagu sa 28 odnosno 27 mandata. Među njima se našao HDZ 1990 sa 20 mandata. 19 drugih partija podijelilo je ostatak mjesta po kantonima.

Izlaznost se kretala oko 54 posto.