Oglasila se Vrhbosanska nadbiskupija o proglašenju 1. februara danom osnivanja Sarajeva

"Jasno je da su ondašnji osvajači zauzeli naselje (grad) Vrhbosnu koje je pod tim imenom na mjestu Sarajeva postojalo stoljećima prije toga. Uspomenu na to čuva i službeno ime Nadbiskupije koje potiče iz srednjeg vijeka - Vrhbosna", navode.

Dodaju da je u staroj Vrhbosni postojala i katedrala svetoga Petra, osnovana 1238. godine.

"A na osnovu arheoloških nalaza, glede mjesta na kojemu se ona nalazila na području današnjeg Sarajeva, pomaže otkriće pet romaničkih kapitela otkrivenih u Podtekiji i oltar posvećen apostolu Petru, otkriven kod nekadašnje Kemaludinove džamije. Oba nalaza datiraju iz XII/XIII stoljeća. Nalaz pet kapitela u neposrednom prostoru bivše Skenderpašine tekije indicira na postojanje nekoga sakralnog objekta u predturskom vremenu na tome mjestu. Budući da se Skenderija nalazi u podnožju Debeloga Brda, na lijevoj obali Miljacke nasuprot srednjovjekovnoj Vrhbosni, moguće je na taj prostor locirati katedralu sv. Petra, koju povelja kralja Bele IV. iz 1244. godine stavlja (Marko Vego) 'in supra Vrhbozna Burdo = na Brdu povrh Vrhbosne'. To bi bilo jedno od mogućih mjesta", objašnjavaju iz Vrhbosanske nadbiskupije.

Drugi spomenik, oltar iz katedrale Sv. Petra u Vrhbosni, također doprinosi ubikaciji ove katedrale, ali na drugom mjestu.

Otkriven je taj oltar u haremu Kemaludinove (Ćemaluše) džamije, duboko u zemlji.

To je fragment antičkoga stupa, korišten je u srednjem vijeku kao oltar, u čiju gornju plohu je uklesan dijelom oštećeni posvetni natpis.

"Ovaj nalaz oltara smješta staru vrhbosansku katedralu na raskršće ulica Ćemaluše i Ferhadije. Njegov original čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Njegova kopija postavljena je kao dio propovjedaonice u sadašnjoj vrhbosanskoj katedrali a njegov stilizirani nacrt nalazi se u grbu Vrhbosanske nadbiskupije", navode.

Osim arheoloških nalaza, ulazali su i na neke pisane dokumente o katedrali u Vrhbosni.

Tako dana 26. aprila 1238. godine papa Grgur IX poručuje kumanskom biskupu da treba posvetiti novoga bosanskog biskupa Ponsu (ili Povšu), nakon što se biskup Ivan zahvalio na toj službi.

Dana 22. decembra 1238. godine papa Grgur IX naređuje dominikancima u Pečuhu da biskupu Ponsi predaju novac što ga je kod njih deponirao ban Ninoslav za gradnju katedrale.

Također 22. decembra 1238. godine, dakle istoga dana, isti papa naređuje benediktinskom opatu u Varadinu da preda novac što ga je kod njega ostavio slavonski ban Jula za gradnju katedrale u Vrhbosni.

Dana 20. jula 1244. godine kralj Bela IV potvrđuje darovnicu hercega Kolomana iz 1239. godine, nakon što je darovatelj u međuvremenu preminuo a zemlja bila opustošena od Tatara.

"Kamen pamti, a dokumenti jednako bilježe. Sve drugo protivi se istini. Ili, jednostavno rečeno: Contra artefacta et documenta non sunt argumenta! Osim toga, ni Vrhbosna nije početak Grada, jer područje Sarajeva poznaje naselja u kontinuitetu od antičkih vremena. O tomu svjedoče brojna arheološka nalazišta. U tom nizu je i Vrhbosna. A kad je nastala, samo dragi Bog zna. No morala je biti neka vrsta organiziranoga naselja jer je Katolička Crkva, prema prastarim pravilima, samo u takvima osnivala biskupije i gradila katedrale", zaključili su u reakciji iz Vrhbosanske nadbiskupije.