Ombudsmeni BiH utvrdili: Povrijeđena prava Denisa Stojnića u vezi sa Tesla pubom

"Ombudsmenima upada u oči činjenica da je Općinsko vijeće Općine stari Grad Sarajevo razmatralo Sporazum o vansudskoj nagodbi kojim bi se izvršila korekcija cijene zakupa na sjednici održanoj u januaru 2017. godine, te kojim bi se sporazumno riješili svi do tada pokrenuti postupci. Nejasno je dakle zbog čega tada nije potpisan Sporazum o vansudskom poravnanju kada su za to postojali svi uslovi, nego se podnosiocu zahtjeva i dalje ispostavljaju računi za zakupninu prema površini prostora koju on stvarno nema, da bi nakon dva mjeseca bila dostavljena nova ponuda u kojoj se iznos zakupnine višestruko uvećava i daje ultimatum za prihvatanje, pod prijetnjom iseljenja.

Dostavljanje nove ponude sa višestruko uvećanim iznosom zakupnine pod prijetnjom iseljenja, nedugo nakon što je podnosilac žalbe u adaptiranje prostorija uložio značajna finansijska sredstva ne može se smatrati savjesnim postupanjem bilo koje ugovorne strane čak i u privatno-pravnim odnosima. Ombudsmeni uočavaju da je općinsko vijeće dalo načelniku da sačini tekst sporazuma koji će biti u najboljem inetresu obje strane, pa je nejasno kako se ponuda načelnika od 02.03.2017. godine uklapa u dato zaduženje.

Konačno, omubdsmeni podvlače da odluke o upravljanju općinskom imovinom od značajne vrijednosti spadaju prvenstveno u nadležnosti općinskog vijeća kao kolektivnog predstavničkog tijela te je za prebacivanje konačne odgovornosti na načelnika kao pojedinca teško naći uporište ne samo u pozitivnim propisima nego i u opštem interesu koje je vijeće prvenstveno pozvano da štiti i zastupa. Tim prije što se u postupku istrage uspostavilo da načelnik općine gaji određeni lični animozitet prema podnosiocu žalbe i članovima njegove uže porodice, što je utvrđeno preslušavanjem snimka od 21.06.2017. godine za što nije ponuđeno adekvatno ili uvjerljivo objašnjenje odgovornog javnog organa", stoji između ostalog u Preporuci.

Ombudsmeni ukazuju da prema Ustavu BiH svi građani imaju pravo na nesmetano uživanje imovine, što prema praksi Evropskog suda za ljudska prava obuhvata poslovne prostorije da se u konkretnom slučaju radi o javnoj imovini koja potpada pod poseban pravni režim koji za razliku od privatne imovine nalaže izdavanje, korištenje ili upotrebe pod uslovima jednakosti.

"Čak i sa komercijalne strane nejasno je kako je odluka Općine Stari Grad najbolje zaštićen javni ili opći interes ako je podnosilac žalbe uplatio zakupninu od preko 57.000 KM, ako je uložio značajna finansijska sredstva u adaptaciju objekta što je poznato (jer se radi o popularnom mjestu za izlazak), ako je time povećao vrijednost objekta koji nesporno ostaje u vlasništvu općine, te ako je nesporno ponudio da isplati dug prema korigovanoj cijeni zakupnine jer objekat nema stvarnu površinu koja je navedena u ugovoru. Nakon prinudnog iseljenja veći broj radnika je ostao bez posla, a poslovni prostor stoji prazan i za njega se ne plaća bilo kakva zakupnina, što govori u prilog tvrdnje podnosioca žalbe da su u konkretnom slučaju lični animoziteti odnijeli prevagu na općim interesima građana, iz kojih odgovorni javni organ i crpi ovlaštenja", kažu u preporuci.

Ombudsmani upućuju da se uzme u razmatranje ponuda podnosioca žalbe i izjasni se o istoj vodeći računa o komercijalnim interesima Općine ali i interesima pravičnog utvrđivanja naknade s obzirom na površinu i strukturu prostora, u skladu s prijedlogom sporazuma o vansudskom poravnanju koji je razmatran na sjednici Vijeća u januaru 2017. godine i u skladu s nalazima ove preporuke. Također, ombudsmeni traže da se ova institucija izvijesti u roku od 30 dana po poduzetim mjerama na realizaciji ove preporuke.