Situacija je sada mnogo bolja, ali migranti i dalje nisu adekvatno zbrinuti niti je status većine njih regulisan.
Veliki pritisak bio je i ostao na Centru za socijalni rad Bihaća koji nije imao nikakva dodatna sredstva, a trebao je zbrinuti desetine maloljetnih migranta. Prema riječima šefice odjela za građanska i politička prava Institucije ombudsmena u BiH Emine Halilović, Unsko-sanski kanton je dao maksimum, ali država nije adekvatno odgovorila.
"Nema opravdanja kojim bi država opravdala zašto to nije uradila. Sva djeca koja su dolazila bila su upućivana u Centar za socijalni rad u Bihaću, a oni nisu imali sredstava. Da bi regulisali status te djece, službenici Centra su sa djetetom trebali dolaziti u Sarajevo kako bi završili sve procedure", kazala je Halilović.
U pomoć je došla Fondacija Bosanskohercegovačka inicijativa žena koja je počela raditi u Bihaću 3. septembra 2018. godine i trenutno ima zaposlena dva socijalna radnika koji se imenuju za staratelje djeci bez pratnje. Od uspostavljanja Fondacije ukupno je evidentirano 63 maloljetnika bez pratnje, od toga 61 dječak i dvije djevojčice.
Ombudsmeni su od 2016. do 2018. godine imali 48 predmeta koji se tiču prava migranata. Najviše ih je bilo u vezi s pritvaranjem maloljetnih migranta.
Istaknuto je da je u najvećem procentu starijih maloljetnika i to muškog spola.
Ombudsmen za ljudska prava Jasminka Džumhur kazala je kako veliki broj migranata ima neregulisan status. Naglasila je kako je od 22.000 migranata u BiH trenutno ostalo između 4.000 i 5.000, ali da se tačan broj ne može utvrditi jer se ne radi adekvatna registracija. Iako ih je 90 posto iskazalo namjeru da zatraže azil, vrlo mali procent je to i učinio. Bosna i Hercegovina je dominantno tranzitna zemlja za državljane Pakistana, Irana, Iraka, Maroka, Tunisa, Alžira, Libije, Sirije, Afganistana...
"Kreiralo se mišljenje da znatan broj njih želi ostati i da će to promijeniti demografsku sliku, što nije tačno. Mi smo za njih tranzitna zemlja", kazala je.
U sistemu funkcionisanja imigracionog centra nisu pronašli slabosti, ali država kao država nije spoznala potrebu brze reakcije jer su neke nadležnosti na različitim nivoima vlasti. Kao najveću slabost Džumhur je istakla da su u sektoru za azil Ministarstva sigurnosti u kojem su sve zahtjeve zaprimale samo dvije osobe. Na protokolu bi zahtjevi stajali mjesecima, što su potvrdili i migranti koji se nalaze u Delijašu mjesecima koji su kazali kako još nisu ušli u proces.
Džumhur je istakla da postoji i problem registracije djece koja su rođena u migracionom procesu. Nije regulisano ko vrši upis u matične knjige rođenih, kao ni to kakva je procedura kada majke nakon porođaja napuste porodilište. Upozorila je da se na ovaj način stvara prostor za trgovinu ljudima, odnosno ovom djecom.
"Nije riješeno ni pitanje dobre regionalne saradnje jer, prema ugovorima o readmisiji, stranci se vraćaju u zemlje iz kojih su došli, a kod nas je većina migranata došla iz Srbije preko prijelaza koji nisu predviđeni za to i nije ih htjela primiti nazad. Također, treba se raditi više na ugovorima o readmisiji s državama porijekla stranaca kako bi, u slučaju da im se ne odobri azil ili ga ne zatraže u zakonskom roku, mogli biti vraćeni", kazala je Džumhur.
Prava migranata se krše i kada je riječ o pristupu informacijama, jer ne dobijaju informacije na maternjem jeziku. Kao primjer Džumhur je navela kako su obrasci za azil na domaćem jeziku i na njima piše "upućuje se u Delijaš", a većina njih ne zna gdje se to nalazi, čime se otvara prostor za krijumčarenje ljudi i druge malverzacije.
Najveći dio posla uradile su nevladine organizacije poput Crvenog križa te volonteri koji su uložili nadljudske napore da se migrantima osiguraju koliko-toliko normalni uvjeti. Udruženje "Vaša prava" pruža im besplatnu pravnu pomoć. Pomogli su i obični građani Bihaća i drugih dijelova Unsko-sanskog kantona koji su, prema svjedočenjima migranata, odvodili bolesne svojim kućama kako bi se okupali. Među njima je bilo i dosta oboljelih od karcinoma.
"Situacija se poboljšala u septembru. Želim vjerovati da će država poštovati međunarodne standarde i zakone i iskoristi ovaj dokument (Specijalni izvještaj o stanju u oblasti migracija u BiH, op.a.) kao osnovu za djelovanje", rekla je Džumhur.
Naglašeno je i to kako migrantima nedostaje hrane, tople odjeće i obuće.
Navijači iz Mostara uz Hrvatsku u Glasgowu, potvrdio je to transparent uz šahovnicu
