Ombudsmeni o kriminalizaciji klevete u RS-u: Svako ograničenje mora biti proporcionalno cilju
Specijalni izvjestioci UN-a zatražili su od vlasti RS-a povlačenje izmjena Krivičnog zakona RS, a ovakva reakcija uslijedila je nakon inicijative više organizacija civilnog društva među kojima je bio i Transparency International u BiH.
UN-ovi izvjestioci analizirali su detaljno članove zakona i upozorili da bi proizvoljno tumačenje brojnih odredbi moglo poslužiti za suzbijanje slobode govora i slobode izražavanja.
Tačkom izmjene Krivičnog zakona RS-a, Član 208a kriminalizuje "uvredu" drugog lica, a kako je pojam "uvrede" veoma subjektivan i otvoren za najrazličitija tumačenja, postoji rizik proizvoljnog tumačenja što može onemogućiti političke karikature ili satiru na račun političkih ličnosti, a to su dozvoljeni oblici izražavanja.
Tim povodom kontaktirali smo Instituciju ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine gdje su nam istakli da član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama garantuje svakome pravo na slobodu izražavanja.
"Sloboda izražavanja je realtivno pravo, što znači da u određenim slučajevima ovo pravo država može ograničiti", naveli su iz ove Institucije.
Naglašavaju da postoje samo izuzeci u ograničavanju slobode izražavanja.
"Uslov za ograničavanje bilo kojeg ljudskog prava, pa tako i slobode izražavanja, jeste da je ograničenje propisano zakonom, da je neophodno u demokratskom društvu, odnosno da je u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprječavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprječavanja širenja povjerljivih informacija ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristranosti sudstva", istakli su.
Dodaju da treba imati u vidu da neophodnost, u smislu člana 10. stav 2. Konvencije, implicira postojanje "hitne društvene potrebe". Osim toga, navode da svako ograničenje mora biti proporcionalno cilju koji se želi istim postići.
"Cilj svakog ograničavanja svakako je i sprečavanje zloupotrebe prava, odnosno zaštite prava drugih lica, što je navedeno ne samo u članu 10. pomenute Konvencije, nego i članu 17. koji zabranjuje zloupotrebu prava", poručuju.
Evropski sud za ljudska prava u svojim odlukama je stanovišta da je sloboda izražavanja suštinski važna za zaštitu svih drugih prava i sloboda iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.
U jednoj od presuda ističe da "Sloboda izražavanja predstavlja jedan od osnovnih temelja demokratskog društva i preduvjet je za njegov napredak, kao i za vlastito ispunjenje svakog pojedinca".
"Sloboda izražavanja, kao temelj svakog demokratskog društva, može biti ograničena samo ukoliko su ispunjeni naprijed navedeni kriteriji. S tim u vezi, neophodno je utvrditi odgovarajući balans između slobode izražavanja, sa jedne strane i zaštite prava drugih lica ili javnog interesa, sa druge strane", navode.
Na kraju poručuju da imaju primjeri dobre prakse.
"Primjeri dobre prakse, uključujući i predmete pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu sadržani su u Specijalnom izvještaju o položaju i slučajevima prijetnji novinarima u Bosni i Hercegovini, koji je Institucija ombudsmena sačinila 2017. godine", zaključili su.
