Oronula i pusta Željeznička stanica kao dokaz da su Tuzlom nekada prolazili vozovi

Borba tuzlanske grupe za uspostavljanje adekvatnog željezničkog saoraćaja počela je prije nekoliko godina, kada su entuzijasti pokušavali prilagoditi red vožnje putničkog voza Doboj-Lukavac-Tuzla, s kojim građani Lukavca i okoline nisu mogli na posao, niti u školu u Tuzlu.

"Dakle, i tada željeznice nisu imale sluha za to i praktično, uz razne izgovore, nisu htjele da uvedu bar jedan voz koji bi odgovarao svakodnevnim potrebama građana. Kao da su se plašili masovnog odziva putnika. Ipak, i s takvim neusklađenim redom vožnje, ovaj voz je bio bolji od postojećeg stanja kada u 21. stoljeću u najmnogoljudnijem kantonu ne saobraćaju putnički vozovi, i to u kantonu čija privreda kroz teretni saobraćaj praktično izdržava željeznicu", naglašava Hadžimusić.

Brojne su prednosti željezničkog putničkog saobraćaja, a među najznačajnijima su manje izduvnih gasova, zaštita okoliša, sigurnost u saobraćaju, manje gužve na cestama i gradskim središtima, udobnost putovanja, pa i lakše održavanje distance i drugih higijensko-epidemioloških mjera u doba pandemije.

Iz "Prijatelja željeznice" nam kažu da su se dosad obraćali Željeznicama Federacije BiH i Željeznicama Republike Srpske, kantonalnim, federalnim i državnim ministarstvima saobraćaja, no stvari se sa mrtve tačke konkretno nisu pomjerile.

"Uglavnom, bez odgovora ili uz prebacivanje nadležnosti i odgovornosti s jednog na drugi nivo vlasti, a ističem da su svi suodgovorni što u Tuzli nema putničkih vozova. Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja TK do sada nije pokazalo interes za uspostavljanje kantonalnih linija putničkog željezničkog saobraćaja (Banovići-Živinice-Tuzla-Lukavac-Miričina-Tuzla-Srebrenik, Tuzla-Kalesija), federalno ministarstvo ne sufinansira međukantonalni i međuentitetski putnički željeznički prijevoz (Tuzla-Doboj, Tuzla-Brčko, Tuzla-Zvornik, Tuzla-Zenica-Sarajevo-Mostar), a država ne čini ništa za uspostavu međunarodnog saobraćaja (Tuzla-Vinkovci, Tuzla-Zvornik-Beograd)", dodaje Hadžimusić.

Željeznički saobraćaj, kroz 135 godina historijskog kontinuiteta postojanja i prijevoza roba te 133 godine prijevoza putnika, direktno je utjecao na nastanak i urbani razvoj naselja i gradova na području sjeveroistočne Bosne.

"Bez željeznice ovdje ne bi bilo mnogih fabrika i drugih investicija, bez njih ne bi bilo radničkih naselja koja su se razvila u velika gradska središta. Pored toga, za željeznicu se vezuje bolja fluktuacija ljudi i ostvarivanje osnovnih životnih potreba, oni su svoj dan počinjali i završavali udobnim i sigurnim putovanjem vozom", podsjeća Hadžimusić.

Njegovo mišljenje dijele i u Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, iz koje ukazuju na važnost modernizacije pruga, nabavku novih vozova te u konačnici uspostavu putničkog, ali i teretnog željezničkog saobraćaja.

"Ukidanjem željezničkog putničkog saobraćaja u Tuzlanskom kantonu štetu trpe građani koji su ovaj vid prijevoza koristili za dolazak iz jednog grada u drugi. Ta komunikacija je bila veoma bitna, a također i u privrednom smislu sada se ostvaruju gubici. S druge strane, njegovim obnavljanjem, modernizacijom pruga i vozova, benefite bi osjetili građani koji bi imali poboljšan kvalitet života, ali i privreda", izjavio je za Klix.ba Nedret Kikanović, predsjednik Privredne komore TK.

S druge strane, željeznički teretni transport žila kucavica je za Tuzlanski kanton, koji bi, prema mišljenju Kikanovića trebao biti regionalni centar koji će povezivati BiH i Srbiju. Međutim, to je još uvijek daleko o realnosti.

"Kako treba ulagati u autoceste, isto tako treba i u željeznički saobraćaj. To su i sastavni dijelovi Koridora 5C", naglasio je Kikanović.

Oronula i pusta Žejeznička stanica u Tuzli, dotrajale pruge i kontrolne kućice dokaz su da su gradom soli nekada prolazili vozovi. Dok se ponovo ne uspostavi ovakav vid saobraćaja, starije generacije s nostalgijom će se sjećati, između ostalog i putovanja na more, vozom Tuzla-Ploče, a novim generacijama govoriti o nezaboravnim druženjima, na koje oni sada ne mogu poći.