Oštre poruke Džaferovića na sastanku Brdo-Brijuni: Ponašanje Srbije opterećuje naše odnose
"Drago mi je što smo ponovo u prilici da razgovaramo u okviru procesa Brdo-Brijuni, dvije godine nakon našeg susreta u Tirani. Činjenica da smo u prilici da se, prvi put od pojave pandemije, susretnemo u ovom formatu, potvrđuje da se situacija u vezi s pandemijom koronavirusa donekle stabilizira. Zahvaljujem predsjedniku Pahoru i predsjedniku Milanoviću na pozivu i organizaciji ovog foruma. Predsjedniku Pahoru posebno zahvaljujem za toplo gostoprimstvo ovdje na Brdu kod Kranja", rekao je Džaferović.
Prema njegovim riječima, u proteklih deset godina svog postojanja, proces Brdo-Brijuni se etablirao kao važna platforma za regionalnu saradnju i dijalog koji ima za cilj rješavanje otvorenih pitanja i unapređenje odnosa. Značaj ovog procesa jeste i u promoviranju evropske perspektive Zapadnog Balkana.
Postoji kriza proširenja
"Od 2013. godine, otkako postoji ovaj format procesa Brdo-Brijuni, došlo je do velikih promjena na međunarodnom, a onda i regionalnom planu. Političke napetosti, konflikti i humanitarne krize na rubovima Evrope i u njenom susjedstvu, zatim masovni migrantski talasi te debata o unutrašnjim odnosima same Evropske unije unijeli su određenu dozu depresije u evropsku javnost. To je naročito pogodilo proces evropskih i euroatlantskih integracija, kao najznačajniji narativ u proteklih sedam decenija u Evropi", dodao je član Predsjedništva BiH.
Od utemeljenja ove forme procesa Brdo-Brijuni, kada je Hrvatska postala članica Evropske unije, nijedna druga država ovog dijela Evrope nije ostvarila članstvo u EU, što zorno svjedoči o krizi proširenja, istaknuo je. Pristupanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije NATO savezu te najavljeno otvaranje pregovora o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije u EU je unijelo izvjesnu dozu optimizma u region. No, ovi procesi teku nedovoljno brzo, što je pobudilo sumnju u spremnost Evropske unije da nastavi proces proširenja.
Džaferović je naveo da je izvjesno da su političke napetosti intenzivirane u proteklim godinama, kao i da nema dovoljno elana za provođenje potrebnih reformi. Sve to dovodi do toga da se otvaraju rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost iz 30-ih ili 90-ih godina prošlog stoljeća. Evropa i Zapadni Balkan, istakao je, mogu i moraju bolje od toga.
"Sa sigurnošću možemo reći da je perspektiva članstva naših država u Evropskoj uniji proteklih decenija predstavljala najbolji i nezamjenjiv okvir za jačanje mira, stabilizaciju i realizaciju zajedničkih težnji ka prosperitetu. Ostvareni stepen regionalnog dijaloga i saradnje nije na željenom nivou, ali je pomogao da se prevaziđu određeni problemi ili barem da se pokrene dijalog o njihovom rješavanju. Većina dobrih stvari do kojih je došlo u regionu rezultat su evropskih integracija, što ukazuje na to koliko je moćan i važan ovaj proces", naglasio je Džaferović.
Dodao je da Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svim državama ovog regiona, a u okviru toga dobre odnose sa svojim susjedima.
"Želimo saradnju, korektne i prijateljske odnose, koji će se bazirati na principu međusobnog uvažavanja i reciprociteta. Tražimo da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom i dogovorom, a ukoliko dogovor nije moguć, onda uz učešće institucija međunarodnog prava", rekao je Džaferović.
Brojni problemi u odnosima sa Srbijom
Prema njegovim riječima, važno je reći da između Bosne i Hercegovine i njenih susjeda postoje otvorena pitanja i neriješeni odnosi koji se trebaju rješavati.
"Tako Bosna i Hercegovina i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija insistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što mi nismo spremni. Granice BiH su poznate i međunarodno priznate i jedino je tako moguće zaključiti ugovor, a tek nakon toga dvije države trebaju razgovarati o uređenju pograničnih pitanja, u skladu s praksom koja se primjenjuje u EU i u svijetu. Ono što naročito opterećuje odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije jeste pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena. U vezi s tim, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Nažalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju", kazao je član Predsjedništva BiH.
Na koncu, potrebno je riješiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije.
"Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primjer je najavljena izgradnja Hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj rijeci Drini, bez sporazuma s državom Bosnom i Hercegovinom i bez odgovarajuće studije o ekološkom utjecaju, što je osim za BiH vezano i za Crnu Goru", akcentirao je Džaferović.
Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, nastavio je, imaju neriješeno pitanje granice, jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran. Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekt "kršeći pravo Bosne i Hercegovine na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zagarantovan međunarodnim pravom".
Među otvorenim pitanjima jeste i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez saglasnosti države BiH, čime je povrijeđena granica BiH.
Otvorena pitanja s Hrvatskom
"Pitanje koje opterećuje odnose BiH i Hrvatske jeste i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tokom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje. Na koncu, tu je neriješeno pitanje imovine Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, kojom hrvatske vlasti raspolažu i daju je pod koncesije, iako se radi o tuđoj imovini. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatiše hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma s državom BiH", dodao je Džaferović.
Uprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna saradnja Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišem nivou, mada se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, "a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat da predstavlja BiH".
Pozitivan iskorak, naglasio je, bila je zdravstvena podrška u vidu vakcina, koju je Bosni i Hercegovini dala vlast Srbije, a potom i Slovenije i Hrvatske. Bosna i Hercegovina je uputila timove svojih ljekara u Srbiju, u trenutku kada su se građani Srbije suočavali s najvećim udarima pandemije.
"Uprkos svim poteškoćama, Evropska unija je i dalje okvir sigurnosti i blagostanja. Evropa je to postigla zahvaljujući društvenim odnosima koje je uspostavila kroz svoj politički razvoj. Jednakost građana pred zakonom, vladavina prava, demokratski izbori i institucije, rješavanje problema dijalogom, sloboda misli i izražavanja, sloboda kretanja i vjeroispovijesti – sve su ovo ideje zbog kojih je Evropa postala to što jeste", stoji u Džaferovićevom govoru.
Proces evropskih integracija predstavlja širenje ovih ideja i uspostavu ovakvih odnosa i na Zapadnom Balkanu. Naš cilj u Bosni i Hercegovini, istaknuo je, je usvojiti evropske norme, bilo da je riječ o promjenama Ustava, Izbornog zakona ili drugim potrebnim reformama koje se nalaze pred BiH kako bismo postali funkcionalan dio evropskog sistema.
Mapa puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji jasno je zacrtana u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu naše zemlje za članstvo u EU.
"Dosad smo realizirali neke od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, kao što su održavanje izbora u Mostaru, usvajanje Revidirane strategije o procesuiranju ratnih zločina ili imenovanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Uvjeren sam da ćemo u skorom periodu ostvariti nove iskorake, a izuzetno poticajno bi, u tom smislu, bilo da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status", rekao je Džaferović.
Budućnost BiH je u NATO-u
Član Predsjedništva BiH je podsjetio da je u vrijeme proteklog sastanka ovog formata, prije dvije godine, bilo otvoreno pitanje ispunjavanja obaveza Bosne i Hercegovine prema NATO savezu, što smo uspjeli riješiti iako je riječ o složenom pitanju. Bosna i Hercegovina je do ovog trenutka već usvojila nacrt drugog po redu programa reformi, čime nastavlja ispunjavati obaveze prema NATO-u i osigurava provođenje potrebnih reformi.
Dodao je da činjenica da i pored složenog sistema odlučivanja u Bosni i Hercegovini uspijevamo praviti iskorake ukazuje na našu opredijeljenost ka euroaltantskoj budućnosti. Budućnost Bosne i Hercegovine je "u izgradnji funkcionalne, cjelovite i demokratske države, članice EU i NATO saveza, u kojoj će se svaki čovjek osjećati komotno i imati jednaka prava na svakom pedlju ove zemlje".
"Na kraju, želim da kažem da ubrzan prijem svih država Zapadnog Balkana u EU, Evropska unija prije svega treba posmatrati kao svoj geopolitički i geostrateški interes. EU može biti kompletna samo kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice, jer to garantuje sigurnost i prosperitet i EU i Zapadnog Balkana", zaključio je Džaferović.
Prepoznajete li lopove koji su ukrali MacBook Pro računar iz prodavnice u SCC-u?
