Ovisnost o drogi: Porodica prva prepoznaje problem, ali ga posljednja priznaje
Podaci govore da je u našoj zemlji samo u 2012. godini bilo 12.500 ovisnika o heroinu.
"Bosna i Hercegovina nema nijedno zvanično tijelo na nivou države, kao što je neki Ured ili Kancelarija za droge, koji bi nam dali bolje i kvalitetnije pokazatelje o tome koliko zapravo osoba koristi drogu u zemlji. Posljednji podaci iz 2012. godine govore da imamo 12.500 osoba ovisnih samo o heroinu. Dakle, tu govorimo samo o heroinskim introvenoznim ovisnicima, bez osoba koje 'rekreativno' koriste heroin, odnosno kod kojih se nije razvila adikcija ili ovisnost. Tu nisu ni spomenute osobe koje koriste kanabis, kokain, ekstazi ili halucinogene droge, a i alkohol je također psihoaktivna supstanca, odnosno jedna vrsta droge", kaže u razgovoru za Klix.ba Šahim Kahrimanović, šef Službe za stručno-terapijske poslove i naučnoistraživački rad Terapijske zajednice "Kampus Sarajevo".
Kahrimanović ističe da navedeni podaci govore da se poslijeratno društvo u BiH suočava sa velikim problemima kada je u pitanju pojava ovisnosti.
"Broj osoba koje koriste drogu konstantno raste, a mnogi nisu svjesni toga jer ne postoje kvalitetne strategije na lokalnom nivou kako bi se podigla svijest kod građanstva o problemu štetnosti zloupotrebe droga, te kako bi se preuzele određene preventivne mjere", smatra Kahrimanović.
Naš sagovornik je osoba koja je više od deceniju uključena u rad sa osobama koje imaju problema sa ovisnošću, te prate ovisničku subkulturu.
"Posao je, malo je reći težak, ali s druge strane predstavlja izazov budući da radite s ljudima koji nastojite pružiti ruku i još jednu šansu, te kojima pokušavate objasniti da je život bez droge moguć, odnosno da ima spasa. Oporavak od ovisnosti je dugotrajan proces, višedecenijski, često i cjeloživotni, ali to ne znači da treba odustati na prvom koraku", kaže Kahrimanović.
Ključ je u stabilnosti porodice
Kao ključnu polugu u tom procesu on ističe porodicu.
"Porodica kao ćelija društva, kao ono esencijalno, iskonsko i nešto najvrednije u svim društvima, bojim se da doživljava jednu transformaciju koja ne daje kvalitetan odgovor na to kako se nositi sa problemima današnjice, pogotovo kada je u pitanju ova vrsta socijalne patologije kao što je ovisnost o drogama. Tu zapravo govorimo o disfunkcionalnosti porodice, odnosno porodice bez plana i strategije. Upravo poruka ovogodišnjeg dana Međunarodne borbe protiv ovisnosti 'Prvo slušaj!', govori nam o tome koliko smo mi zapravo gluhi na glas svoje djece i njihovih potreba. Ukoliko porodica postane funkcionalna, ukoliko porodica ima plan i strategiju, sigurno će slušati glas djece koja žive u porodici, i na taj način pokušati da prilagodi sve te smjernice i strategije prema jednom kvalitetnijem i sigurnijem životu bez droge", pojašnjava Kahrimanović.
Pored toga, ukoliko porodica nije uključena u oporavak i tretman ovisnika, naš sagovornik ističe da ishod često neće biti kvalitetan.
"Zato je preporuka da, kada se radi sa ovisnicima, da li kroz vid ambulantnih liječenja ili nekih rehabilitacijskih centara, porodica mora biti aktivno uključena. Vi možete napraviti kvalitetnu promjenu na psihosocijalnom planu kada je u pitanju ovisnik, ali ostaje ta ovisnička porodica koja jednostavno nije prihvatila određene parametre da je došlo do promjene kod mladog čovjeka i da je on krenuo u jedan novi, progresivniji društveni život. Bez podrške porodice, ovisnik ostaje sam, jer i poslije završenih oblika tretmana, on se ponovo vraća u jedan društveni milje koji ga prihvata i razumijeva samo kao ovisnika", kaže Kahrimanović, dodajući da porodica najčešće prva prepoznaje problem, ali posljednja ga priznaje.
Učite o problemima i prevenciji
Ovogodišnji slogan Međunarodnog dana borbe protiv ovisnosti jeste "Prvo slušaj!", a za cilj ima čuti glas mladih ljudi, kako bi se njihov život mogao razvijati u što sigurnijem i kvalitetnijem okruženju, bez droge. Pod tim se najčešće misli na preventivne aktivnosti, podizanju svijesti kod građanstva, edukaciji građanstva, zapravo da se ljudi esencijalno upoznaju sa elementarnim stvarima šta problem ovisnosti donosi.
Prema posljednjim podacima i statistikama, blizu 250 miliona osoba u svijetu, u dobi između 15 i 64 godine, koristilo je drogu. To otprilike znači da je svaki dvadeseti stanovnik planete, bar jednom u toku godine, konzumirao različita opojna sredstva.
Najviše se koristi kanabis, zatim opijatske droge među kojima su najpoznatije heroin i kokain, a u posljednje vrijeme postao je trend i korištenje stimulansa, posebno speeda i svih ostalih derivata koji se proizvode od sintetskih droga.
