Kako stoji u sporazumu, smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u periodu od 2022. do 2026. godine su raspodijeljeni u tri osnovna dijela.
Prvi od njih su Euroatlantske integracije, gdje se ističe da je postizanje dogovora o zajedničkim vanjskopolitičkim stajalištima BiH od presudnog značaja. Kao prioriteti se ističu poduzimanje napora za postizanje kandidatskog statusa te ubrzanje procesa integracije punopravnom članstvu.
Potpisnici se obavezuju da će u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, provesti ograničene promjene Ustava BiH i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH prema odluci Ustavnog suda BiH i presudama Evropskog suda za ljudska prava.
Ova mjera uključuje reformu koja će zaštititi prava prema odluci Ustavnog suda BiH, presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda).
U ovom segmentu navodi se nastavak daljnjih aktivnosti u implementaciji programa reformi i saradnje s NATO savezom, modernizacija Oružanih snaga BiH, provedba svih elemenata Akcijskog programa za članstvo u NATO-u (MAP), te provedba odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi s knjiženjem vojne imovine.
Drugi dio sporazuma odnosi se na političku stabilnost i vladavinu prava. Ističe se da su ova dva elementa temeljni uslovi za demokratizaciju društva, privlačenje stranih investicija, zaustavljanje iseljavanja stanovništva iz BiH i dostizanje željenog ekonomskog standarda življenja.
Potpisnici se obavezuju na reorganizaciju pravosudnih institucija u skladu s preporukama EU, provođenje reformi koje će osigurati nultu stopu tolerancije prema svim oblicima kriminala i korupcije. Obavezuju se i na reforme javne uprave, izbornog procesa te rješavanje pitanja državne imovine.
Treći dio sporazuma se odnosi na socijalnu pravdu i ekonomiju, navodi se kako su reforme u ovom aspektu najvažniji programski segment koji trebaju osjetiti svi ljudi u BiH. Potpisnici se obavezuju na usvajanje budžeta do kraja godine, reformu u oblasti fiskalne politike te smanjenje poreznog opterećenja rada.
Također, navodi se povećanje penzija i plata, ubrzanje razvoja infrastrukture, implementacija okolišnih politika i razvoj turizma, reforme zdravstvenih politika, obrazovanja ali i reforma cjelokupnog RTV sistema BiH i FBiH u skladu s Ustavom.
Na kraju se ističe da su stranke potpisnice usuglašene da će programske mjere zasnovane na smjernicama, načelima i ciljevima iz ovog dokumenta biti detaljno razrađene u razdoblju koje će prethoditi formiranju izvršne vlasti sukladno ustavnim nadležnostima.
