Ovo je studija o utjecaju raskrsnica na zagađenje zraka u KS, pojedine činjenice su iznenađujuće
Podsjetio je da mjere za smanjenje zagađenja zraka mogu biti infrastrukturne i zakonske, kao što je promocija većeg korištenja vozila sa nultom emisijom štetnih gasova i zabrana korištenja pojedinih vozila na fosilna goriva. U kontekstu infrastrukturnih mjera istakao je utjecaj raskrsnica.
"Infrastrukturnim promjenama, kao što su rekonstrukcije raskrsnica, često se može riješiti problem zakašnjenja vozila i povećati sigurnost saobraćaja. Međutim, time se može utjecati na povećanje ili smanjenje emisije štetnih gasova", naveo je.
Napomenuo je da nivo emisije štetnih gasova zavisi od tipa i starosti vozila, vrste goriva, karakteristika vozača i saobraćajnice te od dinamike kretanja vozila. Naime, kako je ukazao Šarić, čestim promjenama brzine sa brojnim ciklusima usporavanja, kočenja i ubrzavanja značajno se doprinosi emisiji štetnih gasova.
Prema njegovim riječima, u odnosu na vožnju konstantnom brzinom, vožnjom sa ubrzavanjem i usporavanjem uzrokuje se i do pet puta veća emisija štetnih gasova. S obzirom na prethodno navedeno, objasnio je utjecaj raskrsnica na zagađenje zraka.
"Raskrsnice su mjesta u saobraćajnoj mreži sa najvećim brojem zaustavljanja i promjene dinamike kretanja vozila, zbog čega predstavljaju lokacije sa najvećom koncentracijom emisije štetnih gasova", naglasio je.
Rezultati istraživanja
Šarić je istakao da je cilj istraživanja utvrditi kako različiti geometrijski oblici raskrsnica mogu doprinijeti rastu i smanjenju emisije štetnih gasova. Analizirano je i prisustvo vozila sa nultom emisijom te veća upotreba javnog prijevoza. Istraživanje je provedeno na šest raskrsnica različitog tipa i regulacije saobraćaja:
-
Dvotračni kružni tok na Dobrinji (a);
-
Dvotračni kružni tok u Buća Potoku (b);
-
Dvotračni kružni tok na Pofalićima kod zgrade Energoinvesta (c);
-
Semaforizirana raskrsnica na Grbavici u ulici Hamdije Ćemerlića (d);
-
Nesemaforizirana raskrsnica na Dolac Malti (e);
-
Semaforizirana raskrsnica na Mojmilu u ulici Olimpijska (f).
Sagovornik je istakao da su analizirane razlike rezultata u slučaju da su na spomenutim lokacijama neka druga infrastrukturna rješenja.
"Na svakoj lokaciji su predložena i projektovana bar dva alternativna rješenja (suprotna trenutnom stanju) u vidu klasičnog dvotračnog kružnog toka/semaforizirane raskrsnice i turbo rotora kao modifikacije dvotračnog kružnog toka. Na svim lokacijama je izvršeno poređenje rezultata postojećeg stanje i alternativnih rješenja", obrazložio je.
Rezultati istraživanja su pokazali da kružni tokovi na tri analizirane lokacije nisu dobro rješenje kada je u pitanju zagađenja zraka.
"Rezultati istraživanja mogu se sagledati kroz dvije grupe raskrsnica zavisno od saobraćajnog opterećenja. Prvu grupu čine dvotračni kružni tokovi na kojima je zabilježen najveći broj vozila (npr. na Dobrinji i Pofalićima sa više od 3.000 vozila u satu). U poređenju sa alternativnim rješenjima (semaforizirane raskrsnice i turbo rotori) ove raskrsnice uzrokuju i preko 50 posto više emisije štetnih gasova", naglasio je Šarić.
Govoreći o alternativnim rješenjima za kružne tokove na Dobrinji i u Buća Potoku, istakao je da bi turbo rotor na ovim lokacijama bio najpovoljnije rješenje sa 55, odnosno 31 posto manjom emisijom u odnosu na trenutno rješenje. Kako je kazao, i semaforizirane raskrsnice na ovim lokacijama su povoljnije od kružnih tokova.
Govoreći o alternativnim rješenjima za kružni tok na Pofalićima, istakao je da bi semaforizirana raskrsnica na ovoj lokaciji rezultirala do 39 posto manjim zagađenjem u odnosu na trenutno rješenje. Kako je kazao, turbo rotor na ovoj lokaciji predstavlja najlošije rješenje. Izdvojio je ono što smatra zanimljivim za raskrsnice u Buća Potoku i na Pofalićima.
"Ovo je posebno zanimljivo s obzirom na to da su raskrsnice u Buća Potoku i na Pofalićima nekada bile semaforizirane te su naknadno rekonstruisane u kružne tokove, što znači da su napravljeni lošiji saobraćajni uslovi od onih ranijih. Rezultati emisije odgovaraju i rezultatima za prosječno zakašnjenje vozila tako da postojeće raskrsnice imaju veća zakašnjenja i niži nivou usluge u odnosu na alternativna rješenja", naglasio je.
Profesor Šarić je dodatno objasnio zašto su pojedini kružni tokovi problematični.
"Saobraćajno veoma opterećeni dvotračni kružni tokovi uzrokuju kretanje vozila u kolonama sa velikim brojem zaustavljanja i ponovnog pokretanja, što za posljedicu ima veću emisiju štetnih gasova. Zbog toga je njihova primjena opravdana u uslovima kontinuiranog saobraćajnog toka nižih vrijednosti stepena zasićenosti (saobraćaja)", ukazao je.
U nastavku je govorio o dvije semaforizirane raskrsnice (na Grbavici i na Mojmilu), kao i o nesemaforiziranoj raskrsnici na Dolac Malti.
"Drugu grupu čine preostale tri raskrsnice koje su saobraćajno manje opterećene te time imaju i manji nivo emisije štetnih gasova. U tim slučajevima primjena različitih tipova raskrsnica rezultira sa približno jednakim rezultatima te neznatnom prednosti semaforiziranih raskrsnica u odnosu na ostala rješenja", istakao je.
Odnos tipa raskrsnice i vrste vozila
Analizirani su i utjecaj zamjene određenog broja vozila sa najnižom EURO normom vozilima sa nultom emisijom te utjecaj smanjenja broja vozila, odnosno upotreba javnog prijevoza.
"Utjecaj 20 posto električnih vozila isti je za sve raskrsnice, a smanjenje iznosi 20 posto ugljendioksida (CO2) i potrošnje goriva, 29 posto azotnog dioksida (NOx) i 45 posto lebdećih čestica (PM). Utjecaj smanjenja broja vozila na smanjenje emisije najveći je na kružnim tokovima na Dobrinji, u Buća Potoku i na Pofalićima iznosi 40 posto, dok na ostalim raskrsnicama iznosi 22 posto u slučaju smanjenja ukupnog broja vozila za 20 posto", naveo je Šarić.
Izdvojio je zaključak koji je ocijenio kao posebno zanimljivim.
"Posebno zanimljiv zaključak jeste da u zasićenim saobraćajanim uslovima (kružni tokovi na Dobrinji, u Buća potoku i na Pofalićima) geometrijske izmjene imaju veći utjecaj na smanjenje emisije nego 20 posto električnih vozila, dok na ostalim saobraćajno nezasićenim raskrsnicama svega pet posto električnih vozila ima značajniji utjecaj na smanjenje emisije nego bilo koja geometrijska izmjena", obrazložio je.
Istakao je i značaj vozila javnog prijevoza usljed saobraćajnih gužvi.
"U uslovima velikog saobraćajnog opterećenja smanjenje ukupnog broja vozila, odnosno veća upotreba javnog prijevoza ima veći utjecaj na smanjenje ukupne emisije od prisustva vozila sa nultom emisijom", naveo je.
Prema njegovim riječima, s obzirom na česte geometrijske izmjene raskrsnica, posebno u korist kružnih tokova, te značajne investicije koje takve izmjene zahtijevaju, optimalni tip raskrsnice potrebno je odrediti nakon detaljne analize geometrijske forme i raspoloživog prostora, kašnjenja vozila, sigurnosti te utjecaja na okolinu.
"Rezultati ovog istraživanja su pokazali da se ispravnim izborom raskrsnice emisija štetnih gasova od saobraćaja može smanjiti za više od 50 posto. Međutim, ne postoji jedinstven zaključak o optimalnom tipu raskrsnice. Zbog toga je za svaku lokaciju potrebna sveobuhvatna analiza koja se u Bosni i Hercegovini, nažalost, skoro nikada ne radi, što za posljedicu često ima pogrešna rješenja", upozorio je.
Profesor Šarić je napomenuo da je prilikom razmatranja zagađenja zraka potrebno istovremeno analizirati i niz raskrsnica, duži vremenski period od maksimalnog opterećenja u satu te fokusirati se na promociju i poboljšanje javnog prijevoza kao najboljeg rješenja za održivu urbanu mobilnost.
Metodologija istraživanja
Metodologija istraživanja "Utjecaj tipa raskrsnice na zagađenje zraka" podrazumijevala je:
-
Terensko snimanje saobraćaja;
-
Analizu videosnimaka u cilju dobijanja tačnih podataka o trajektoriju svih vozila (DataFromSky);
-
Mikrosimulaciju alternativnih rješenja raskrsnica (PTV Vissim);
-
Model za procjenu emisije štetnih gasova (Bosch ESTM). Ovaj model u obzir uzima, kako je istakao sagovornik, vrstu vozila, vrstu goriva, EURO normu motora te prosječnu starost vozila. Ovi podaci su dobijeni analizom svih registrovanih putničkih vozila u Kantonu Sarajevo 2021. godine. Prosječna starost vozila iznosi 13,5 godina, a zastupljenost vozila sa nižom EURO normom (od jedan do četiri) iznosi 58 posto, što su glavni razlozi visoke emisije štetnih gasova.
Problem zagađenja zraka
Šarić je također podsjetio da zagađenje zraka predstavlja jedan od najvećih problema čovječanstva, jer uzrokuje brojne zdravstvene probleme i negativno utječe na kvalitet života općenito.
"Jedan od glavnih uzroka zagađenja, posebno u urbanim sredinama, je cestovni saobraćaj koji je, uprkos velikim naporima da se njegov utjecaj smanji, u državama Evropske unije odgovoran za 21 posto ugljendioksida, 39 posto azotnog oksida i 10 posto lebdećih čestica. Ovo su podaci Evropske agencije za zaštitu okoliša (EEA) iz 2019.", istakao je.
Zrak u Sarajevu je jedan od najzagađenijih u svijetu, a prema rezultatima projekta IMPAQ, koji je Švedska agencija za zaštitu okoliša (SEPA) 2020. i 2021. provela sa bh. institucijama, saobraćaj u Sarajevu uzrokuje 23 posto emisije lebdećih čestica. Rezultati istraživanja Odsjeka za saobraćajnice Građevinskog fakulteta UNSA su predstavljeni institucijama u Kantonu Sarajevo.
Podsjećamo, profesor Šarić i njegova kolegica Suada Sulejmanović su analizirali i utjecaj saobraćajne infrastrukture na saobraćajne gužve u Sarajevu. Tom prilikom su razmatrali i utjecaj pojedinih kružnih tokova.
Fakultet za saobraćaj i komunikacija UNSA je studijom utvrdio najopasnije lokacije u saobraćaju u Kantonu Sarajevo.
