Ovo su ažurirane mjere za smanjenje rizika od zaraze koronom na poslu
One im se daju na znanje i postupanje, u cilju izrade detaljnijih planova za smanjenje rizika od infekcije koronavirusom na radnom mjestu za vrijeme pandemije.
U dokumentu, između ostalog, stoji da, ako je u zajednici raširena transmisija COVID‐19, vjerovatnoća unosa virusa u instituciju/ustanovu je, također, veća. Pretpostavlja se da je rizik od unosa i širenja COVID‐19 veći ako je veći postotak ljudi koji obavljaju posao u instituciji/ustanovi, a dolaze izvan lokalne zajednice. COVID‐19 se širi od osobe do osobe, najčešće putem respiratornih kapljica (nastalih kašljem, kihanjem, smijanjem ili govorom) ili tokom bliskih interakcija (odnosno kontakt unutar dva metra). Koronavirus mogu širiti zaraženi pojedinci koji imaju blage simptome ili koji još nisu ili koji možda nikad neće razviti simptome.
Pitanja koja su važna u procjeni rizika na radnom mjestu u instituciji/ustanovi su:
- Da li zaposlenici imaju bliske interakcije s klijentima ili drugim zaposlenicima tokom njihove smjene? Da li klijenti imaju blisku interakciju s drugim klijentima? Predpostavlja se da institucije/ustanove sa većim brojem kontakata imaju veći rizik.
- Da li zaposlenici imaju duže vrijeme bliske interakcije s klijentima ili drugim zaposlenicima? Da li klijenti imaju produžene bliske interakcije s drugim klijentima? Produženi kontakt je definiran kao blizak kontakt više od 15 minuta, a može biti i kumulativan (odnosno u višestrukim interakcijama). Transmisija virusa sa osobe na osobu je vjerovatnija kod dužeg kontakta.
- Da li je na radnom mjestu u instituciji/ustanovi prostor popunjen sa velikim brojem ljudi (tj. velikom koncentracijom ljudi)?Predpostavlja se da pretrpano okruženje predstavlja veći rizik za transmisiju virusa.
- Da li je li radno mjesto u zatvorenom ili vanjskom prostoru? Ako je u zatvorenom prostoru, mogu li se otvoriti prozori? Pretpostavlja se da je zatvoreni prostor veći rizik za transmisiju virusa.
- Da li zaposleni imaju često dodir s visokokontaktnim površinama? Da li klijenti imaju često dodir s visokokontaktnim površinama? Pretpostavlja se da veća vjerovatnoća dodira s visokokontaktnim površinama predstavlja i veći rizik za transmisiju virusa.
- Da li institucija/ustanova omogućuje zaposlenicima/klijentima pranje i/ili dezinfekciju ruku prije i nakon kontakta s visokokontaktnim površinama (pristup higijenskim stanicama/dezinficijensima za ruke)?
Da bi se spriječilo i/ili ograničilo širenje COVID‐19 u zajednici, kao što je i radno mjesto u ustanovi/instituciji, uzimaju se u obzir sljedeći principi i mjere smanjenja rizika. Mjere smanjenja rizika koje su više protektivne, uključuju odvajanje ljudi jednih od drugih ili zajedničkih površina fizičkim distanciranjem i fizičkim barijerama. Mjere koje su manje protektivne oslanjaju se na pojedince da dosljedno slijede lične preventivne mjere (npr. čišćenje prostora, upotrebu lične zaštitne opreme, nošenje nemedicinskih maski ili platnenih maski za lice). U nekim okolnostima fizičko distanciranje možda neće biti moguće.
Da bi se maksimizirala sigurnost i zaštita, koristiti "slojeviti" pristup s više preventivnih mjera za smanjenje rizika od širenja COVID‐19, uključujući smanjenje broja interakcija s drugima i povećanje sigurnosti neophodnih interakcija. Objedinjavanje više mjera jača potencijalno smanjenja rizika.
Sljedeći primjeri mjera za smanjenje rizika dati su na razmatranje poslodavcima. Ohrabruju se poslodavci i zaposlenici da pronađu kreativne i adaptivne načine za ublažavanje rizika na radnom mjestu koji će se podudarati sa javnozdravstvenim savjetima uz poštivanje prava radnika.
Vrlo je važno da poslodavci praktikuju nekoliko stvari, da zahtijevaju da bolesne osobe ne dolaze na posao, da promovišu i olakšavaju provođenje ličnih preventivnih mjera, da promovišu fizički distanciranje, što je jedan od najefikasnijih načina za smanjenje širenja bolesti, uspostaviti fizičke barijere između zaposlenika kada fizički distanciranje nije moguće, povećati prirodnu ventilaciju, ublažiti rizike od izlaganja visokokontaktnim površinama, ublažiti rizik za ljude s većim rizikom od teške bolesti, izmijeniti prakse poslovanja kako bi se smanjio međusobni kontakt i broj zaposlenika/klijenata koji međusobno dolazi u kontakt.
Na kraju, važno je napomenuti da je nošenje nemedicinskih maski ili platnenih maski za lice dodatna lična protektivna mjera koja može pomoći u sprječavanju transmisije virusa preko respiratornih kapljica nesvjesno zaražene osobe u kontaktu s drugim ljudima.
