Pacijenti umiru bez nade: U FBiH samo četiri transplantacije u prošloj godini
Nedavno su usvojene izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama BiH kojim je između ostalog predviđeno da se vozač može izjasniti da na vozačkoj dozvoli piše da li želi biti donor organa nakon smrti. Novim zakonom imat ćemo više potencijalnih donora, međutim pitanje je koliko će biti koristi od njega ukoliko klinike u BiH ne budu radile transplantacije ili budu radile malo zahvata.
O izostanku transplantacija u protekloj godini, kao i o spomenutom nedavno usvojenom zakonu, ali i o Donorskoj mreži u BiH razgovarali smo s Tomislavom Žuljevićem, predsjednikom Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika, i s doktoricom Halimom Resić, nefrologinjom i voditeljicom Donorske mreže u BiH.
U FBiH ove su godine urađene samo četiri transplantacije, a Žuljević istiće da je to žalostan, deprimirajući i razočaravajući podatak koji razotkriva sve slabosti i nerad zdravstvenog sistema u BiH, a posebno FBiH.
"Dok druge države u okruženju normalno rade transplantacije mi smo se 2020. godine zaustavili samo na četiri transplantacije, što je bruka i sramota za zdravstvo u FBiH, pa rekao bih i za BiH općenito. Kod nas se upravo pandemija navodi kao razlog za to što se ne rade transplantacije, što je pomalo čudno, jer pandemija traje već evo skoro 10 mjeseci i kao udruženje smatramo i sigurni smo da se moglo naći rješenje, da smo se mogli reorganizirati i raditi transplantacije makar sa živih donora", kazao je.
Žuljević naglašava da ovako pacijenti umiru i bez nade su, pa čak i oni koji imaju žive donore, što je apsurd nad apsurdima.
U prosjeku godišnje u BiH umre oko 400 pacijenta na dijalizi, kao i onih koji čekaju na transplantaciju srca, jetre i pluća. Kaže kako se boji da će, kada se sumiraju rezultati i statistike iz 2020. godine, ovaj broj biti još veći.
Žuljević naglašava da Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH pozdravlja usvajanje zakona. Međutim, nije siguran da će njegova provedba biti jednostavna.
Zakon bi trebao ugledati svjetlo dana početkom 2022. godine "Udruženje dijaliziranih bolesnika i Donorska mreže BiH imali su online sastanak sa zastupnikom u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Damirom Arnautom koji je inicirao usvajanje ovog zakona. Složili smo se da će, ako zakon bude usvojen i u Domu naroda Parlamenta BiH, pratiti određene pravilnike koji treba da prate entitetske zakone o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja. Dakle, do primjene zakona neće tako brzo doći, no očekujemo da će sve vezano za pravilnike i usaglašavanja biti završeno do kraja ove godine te da bi zakon mogao ugledati svijetlo dana početkom 2022. godine", istakao je.
Novim zakonom imat ćemo više potencijalnih donora, a Žuljević pojašnjava da i to ne mora značiti da ćemo imati veći broj transplantacija.
"Istina je da možemo imati odlične zakone, možemo imati visoko razvijenu svijest o darivanju organa, a da ipak nemamo transplantacija. To je zaista moguće, jer transplantacije se ipak rade u kliničkim centrima. Ako transplant-koordinatori ne budu ulazili u razgovore s porodicama preminulih osoba, ponovo ćemo imati mali broj transplantacija. No, mi se nadamo da će se, nakon što se završi ova pandemija, povećati broj transplantacija, odnosno da će biti više spašenih života", ističe on.
Zbog pandemije potpuno obustavljene transplantacije Nefrologinja Halima Resić kaže kako su zbog pandemije u ovoj godini, prema odluci nadležnih, potpuno obustavljene transplantacije.
"Iako su krizni štabovi istakli da transplantacije nisu tzv. 'hladni' program koji može da čeka, zbog obustave transplantacija su neki naši sugrađani, koji su imali žive srodnike za donore, umrli čekajući ponovni početak vršenja ovih zahvata", kazala je.
Nedavno je pokrenuta kampanja "Vrijeme je darivanja, budi donor, daruj nadu" koju predvodi Donorska mreža BiH na čelu s doktoricom Resić.
Ona ističe da su skidanje fame s teme donorstva i edukacija šire javnosti o tome šta donorstvo jeste, šta znači i zašto nam je izuzetno važno samo neki od najvažnijih ciljeva ove kampanje.
"Nemjerljivo nam je važna podrška javnih ličnosti, ali i ljudi koji su prepoznati i cijenjeni ne samo u široj javnosti nego i u svojim lokalnim zajednicama, kako bi pomogli da se skrene pažnja da donorstvo nije nešto što tamo nekome treba i nešto što se tiče samo jedne grupe ljudi", kazala je.
Resić ističe da je donorstvo važno za svakog građanina i građanku BiH, jer sutra nama ili nekom nama bliskom može trebati organ, a ako nema donora, nema ni organa ni transplantacija.
"Nema prisile u donorstvu, a da bi neko bio donor, treba imati istinite i lako dostupne informacije. Zamolimo sve, ne samo javne ličnosti, nego baš sve građane da se informišu, da razgovaraju s ukućanima o donorstvu i da potpišu donorsku karticu. Naravno, mogu i da podrže kampanju pa da postave video ili fotografiju sa svojom porukom zašto to čine na svoje naloge na društvenim mrežama", pojašnjava.
Ona naglašava da donorske kartice kao takve nemaju zakonsku snagu. One su izjava volje koju nosimo sa sobom i koja se može pročitati u trenucima kada mi ne možemo govoriti.
"Potpisivanju donorske kartice trebao bi prethoditi razgovor s vlastitom porodicom koja uvijek daje pristanak ili odbija doniranje organa nakon moždane smrti. Kada se o nečemu ne govori, onda niko ne osjeća obavezu da po tom pitanju nešto poduzima. Takva je situacija i u oblasti donorstva i transplantacija. Kada više ljudi bude željelo donirati organe, to će biti signal i ljekarima da trebaju intenzivnije raditi, ali i pacijentima da traže usluge u BiH, umjesto transplantacija u inostranstvu i nerijetko humanitarnih akcija za plaćanje tih zahvata", kazala je.
