Pamtiš li Goražde, jedini slobodan grad na Drini: Sjećanje i ponos na 18. septembar
Već nakon nekoliko mjeseci opsade tokom koje je grad granatiran, a njegovi stanovnici ubijani i ranjavani, oni su izabrali otpor i oslobodili najveći dio teritorije u operacijama "Krug" i "Drina" koje su se odvijale sve do 18. septembra 1992. godine, a kojima je direktno komandovao legendarni komandant 31. drinske udarne brigade (DUB) Zaim Imamović.
"U historiji ratovanja Goražde je dobilo epitet grada heroja i čuda bosanskog otpora iako je ovo mjesto u kojem je tokom višegodišnje opsade sijana smrt i ubijeno oko 4.000 civila i branilaca grada, cijela jedna škola djece. O herojskoj odbrani boraca ovog dijela BiH nikada nije dovoljno ispričano", ističe Derviš Hadžić, zlatni ljiljan.
Prvo priznanje
Prvi put nakon više od dvije decenije ratni komandant 31. DUB-a, koji je jedan od najzaslužnijih za pružanje otpora agresiji na Goražde, Abduselam Sijerčić Pelam dobio je javno priznanje "Štit Kantona" za izuzetne zasluge i doprinos u odbrani BPK Goražde i BiH od agresije u periodu 1992.-1995. godina, a prethodnih godina je ovo priznanje posthumno dodijeljeno ratnim komandantima Zaimu Imamoviću i Mehi Drljeviću.
"Ovaj prostor je ostao slobodna teritorija zahvaljujući braniocima ovog grada na koje moramo biti ponosni, jer da nije bilo njih, nakon sedam dana, ovaj grad bi bio pokoren i vjerovatno bismo danas bili na nekom drugom mjestu", tvrdi Pelam.
To se nije dogodilo zahvaljujući ljudima koji su bukvalno u farmericama i patikama, potpuno nespremni za rat stali na linije odbrane grada.
"Pokazali su kako hrabri i odvažni građani mogu da se bore za ono najsvetije što imamo, za domovinu BIH. To je poseban dan u našim srcima, mi smo tada bili pobjednici i beskrajno sretni, tada nismo bili svjesni šta smo uradii, pokazali smo da smo jedini grad na Drini koji se odbranio", smatra Aida Obuća, premijerka BPK Goražde.
Nedžib Bašić, ratni komandant koji je učestvovao u operacijama odbrane, kaže da bi se rado vratio u samo jedan dan ratne 1992. godine
"Volio bih da se vrati '92., onaj jedan dan kad nas je pet pušilo jednu cigaretu, a danas smo razjedinjeni. Zato vas koji ste u vlasti molim da čujete borce, kad god im to treba, saslušajte ih", poručio je Bašić.
Branili se pjesmom
Goraždanima nedostaje vrijeme u kojem je grad između granata i metaka ipak "živio" opirući se anticivilizaciji i teškom vremenu.
"Taj otpor, duhovni i kuturni, koji je čovjek posjedovao u ratu, s tim se ne može mjeriti čak ni ova sloboda i ovo vrijeme. Prkosili smo pjesmama, a sve što smo stvarali bilo je otpor. Tada je bilo 17 rock bendova u gradu, mogu ih nabrojati, Zona iskjučenja, Atlantida, Bas, Art, Paranoid, Tama, Defile zvuka, neki su odselili odavde, neki su zapostavljeni", priča nam Kenan Garčević, jedan od najmlađih muzičara iz tog vremena.
Sin poznatog tekstopisca i režisera Safeta Garčevića Srceta imao je sreću da ugosti i Joea Saccoa, autora ratnog stripa o Goraždu.
Kako je nastao strip o gradu heroju
"Taj čovjek je prvo došao kod mog rahmetli oca s profesorom Čukijem, prespavao je u sobi sa mnom i bratom, zoru je dočekao uz dvije svijeće, zvali smo ih čiraci, komad platna u uljanom fildžanu koji je davao neku svjetlost i energiju u tom vremenu. To je bio naš svemir, i pjesme mojih prijatelja i filmovi mog oca i sve što se uradilo u tom vremenu, moramo to čuvati, jer to je naša historija. Film mog oca 'Pamtiš li Goražde' je prvi fim koji je pušten na festivalu evropskog filma u Berlinu. Neka nam ne zamjere Zenica, Sarajevo, Tuzla i drugi gradovi, ali Goražde je pečat i prvi otpor Bosne, heroj grad, da ustajemo kad ga spominjemo i da ustajemo kad spominjemo našeg Zaima Imamovića", ističe Kenan.
Opsada Goražda, tzv. zaštićene zone UN-a, sa oko 70.000 stanovnika, od čega više od polovine protjeranih iz susjednih općina, trajala je 1.336 dana uz sistematsko granatiranje i druge vrste tortura čiji su rezultat hiljade ubijenih i ranjenih civila. Za počinjeni zločin nad civilima, ali i masovna ubistva djece u ovom gradu, do danas niko nije odgovarao.
"Koliko je samo bilo maloljetnih boraca koji su dali svoje živote, koliko je tu bilo inžinjera, doktora, sjajnih zanatlija, sportista kojima je na brutalan način oduzeta prilika. Ovakvi skupovi trebaju okupiti što više omladine koja treba da zna šta se za njih uradilio da bi imali sve što danas imaju, jer mladost koja ne bude znala cijeniti svoju prošlost neće moći na pravi način napraviti budućnost", smatra Ismir Jusko, ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo.
Poštovanje šehidima
U čast svim šehidima i poginulim braniocima ovog dijela BiH, delegacije izvršne i zakonodavne vlasti BPK i lokalnih zajednica te boračkih udruženja položile su cvijeće na partizansko groblje u Kolijevkama i spomen-obilježje ubijenoj djeci Goražda. U Goraždu je ovim povododm boravio i Salko Bukvarević, federalni ministar za boračka pitanja.
"Ono što su nam ostavili u obavezu naši bosanski šehidi je da čuvamo dražavu BiH i da je gradimo i da odavde iz Goražda poručimo svakome onom ko planira i razmišlja o nekakvim podjelama da svaki pedalj naše domovine podjednako pripada svakom njenom građaninu, da je BiH jedinstvena dražava i uvijek će biti patriota koji će je braniti", kazao je Bukvarević.
Pojedincima, institucijama i organizacijama koji su dali najveći doprinos, kako u ratu tako i poslijeratnoj obnovi i afirmaciji ovog grada, dodjeljena su najveća priznanja BPK i Grada Goražda na zajedničkoj svečanoj sjednici Gradskog vijeća i Skupštine BPK Goražde u velikoj sali Centra za kulturu.
