Taj plan je ostao mrtvo slovo na papiru, jer se nije nadograđivao, a država BiH se u planu borbe s koronom najmanje pitala. Kormila su preuzeli entiteti, a u Federaciji kantoni.
Ukoliko recimo institucija poput njemačkog Roberta Kocha želi dobiti najaktuelnije podatke o koronavirusu za BiH, jedina državna adresa koja ima neku vrstu podataka je Ministarstvo civilnih poslova. Međutim i ti podaci su za razmjere pandemije i neophodnosti što šireg izbora podataka izuzetno skromni. Tu ćete pronaći podatke o ukupnom broju potvrđenih slučajeva zaraze, ukupnom broju testiranih, broju smrtnih slučajeva i broju izliječenih. Takvi podaci postoje za oba entiteta i za Brčko distrikt.
Šta nedostaje? Nema podataka kako je rastao broj novozaraženih po danu, nema interaktivne grafike, a nema ni broja aktivnih slučajeva zaraze, što je danas vjerovatno mnogo važnije od ukupnog broja zaraženih. Naravno, na stranici državnog ministarstva nema podataka o broju aktivnih slučajeva zaraze po gradovima, a koliko je to važno vidljivo je na pitanju Hrvatske, gdje je Njemačka dvije regije te zemlje stavila na crvenu listu, ali ne i cijelu državu. Takvo nešto ne bi bilo moguće bez adekvatne državne statistike.
Kakvu statistiku vode entiteti
U entitetu Republika Srpska imaju posebnu web stranicu koja je pregledna i ima osnovne podatke. Ono što ovaj entitet razlikuje od Federacije BiH je konzistentno vođenje evidencije o broju novozarežnih po gradovima, a to je podatak koji je veoma u interesu građana.
S druge strane, web stranica Federalnog ministarstva zdravstva pored podataka o ukupnom broju zaraženih, broju testiranih i umrlih, ima podatke i o trenutno aktivnim slučajevima. Imaju uspostavljenu interaktivnu mapu, ali su diskutabilni podaci koji se unose u grafiku.
Tako, ukoliko izaberete naprimjer Kanton Sarajevo, s desne strane ćete dobiti grafički prikaz stanja novozaraženih za posljednjih 10 dana. Ukoliko izaberete naprimjer datum 20. august, dobit ćete prikaz da je tog dana u Kantonu Sarajevo registrovano 55 novozaraženih.
I u tome ništa ne bi bilo sporno da za isti datum, 20. august, podaci Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo ne govore da je novozaraženih 45. Kome vjerovati u ovom slučaju?
Potom, ukoliko na istoj web stranici Federalnog kriznog štaba tražite podatke o broju novozaraženih za teritorij FBiH, na datum 20. august dobit ćete 257 novih slučajeva.
A ukoliko na isti datum tražite podatke na stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH, dobit ćete da je 20. augusta u ovom entitetu 188 novozaraženih.
Najpreciznija statistika je za sada na web stranici za Kanton Sarajevo, s obzirom na to da se podaci u većini parametara poklapaju s onim Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Tu možete pronaći podatke o ukupnom broju novozaraženih u kantonu, o broju aktivnih slučajeva, testiranim, izliječenim i broju umrlih. Također, vodi se evidencija po općinama u kantonu, ali zbirna. Ipak, ukoliko želite vidjeti koliko je novozaraženih za određeni dan, onda ćete sami morati sabirati, odnosno oduzimati brojeve u odnosu na podatke od dan ranije. Naravno ni to nije najsigurnija opcija s obzirom na nepouzdanost i potpunu preciznost podataka.
A da vidimo kako bi trebala izgledati jedna državna web stranica sa svim podacima o koronavirusu ne treba ići dalje od Hrvatske. Na stranici koronavirus.hr su na veoma jednostavan i pregledan način predstavljeni najvažniji podaci. Možete izabrati aktivne slučajeve ili ukupan broj novozaraženih od početka epidemije.
Također, na interaktivnoj mapi možete pregledati koliko koji grad i županija imaju aktivnih slučajeva. Na toj stranici su svi najvažniji brojevi telefona, savjeti, podaci o donacijama, mjerama i još niz informacija.
Srbija također ima preglednu i jasnu web stranicu o koronavirusu, uz zamjerku da nemaju podatke o broju aktivnih slučajeva po gradovima.
Zbog svega navedenog, medijima je u velikoj mjeri otežan posao prezentiranja tačnih podataka koji su jednostavno raštrkani i neuvezani.
SAD pripremile rezoluciju o Ukrajini: Iz EU smatraju da je sporna, ali je zato Rusima odlična
