Put ka vlasti
108

Paradoks politike: Ako Ustavni sud prihvati Komšićevu apelaciju, najveću korist će imati Osmorka

F. H.
Foto: N. G./Klix.ba
Foto: N. G./Klix.ba
Ustavni sud Bosne i Hercegovine će 19. i 20. januara razmatrati apelaciju člana Predsjedništva Željka Komšića kojom je osporio izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH koje je u izbornoj noći nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Ukoliko je prihvati najveću trenutnu korist će imati stranke Osmorke.

Christian Schmidt je nametnuo izmjene Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima je broj delegata u Domu naroda povećao na 80, sa 58. Broj delegata u klubovima naroda povećan je sa 17 na 23, a u Klubu Ostalih sa 7 na 11.

Također, svojom odlukom je Schmidt odredio da je za nominovanje kandidata predsjednika/potpredsjednika Federacije BiH iz reda konstitutivnih naroda potrebno 11 potpisa. Prije nametnutih izmjena za predlaganje kandidata za rukovodstvo FBiH bilo je dovoljno imati šest glasova.

Svojom odlikom o povećanju broja potrebnih ruku Schmidt je faktički potrudio se da HDZ učini nezaobilaznim faktorom u formiranju vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ipak, ulazak u proceduru formiranja vlasti i izbor delegata u Dom naroda FBiH iz kantonalnih skupština doveo je do toga da SDA i DF imaju 13 delegata u Klubu Bošnjaka, što u znači, da druge stranke, u ovom slučaju "Osmorka" uopće ne mogu kandidovati svoga kandidata iz reda Bošnjaka za rukovodstvo Federacije BiH.

Uloga predsjednika/potpredsjednika je značajna jer mandat za premijera Vlade FBiH daje predsjednik entiteta uz saglasnost potpredsjednika. U slučaju da potpredsjednik nije dio parlamentarne većine on može odbiti dati saglasnost i time blokirati imenovanje nove vlade.

Ustavni sud će odrediti prema apelaciji Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima su osporili odluke Christiana Schmidta.

U apelaciji je navedeno da da je visoki predstavnik nametnuo izmjene koje su u suprotnosti s ranijim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, drugi argument jeste da su prethodno navedenim umanjena ranije postignuta prava, što je "neprihvatljivo i pravno nemoguće", treći Komšićev argument, kojim osporava Schmidtovu odluku, jeste taj što smatra da je odlukom izazvana pravna nesigurnost.

Četvrti argument jeste da se da se uvodi manja ili veća vrijednost ljudi shodno prebivalištu. To znači da glas građana neće biti jednak, tj. da će njegova vrijednost ovisiti o tome gdje neko živi.

Ustavni sud je ranije odbio Komšićev zahtjev kojim se prijedlog o donošenju privremene mjere kojom se blokira dovođenje odluke.

Sud je tada naveo da "Sud je svjestan mogućih posljedica da implementacija izbornih rezultata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovo razmotriti ako Ustavni sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu sa Ustavom.

Prema mišljenju Ustavnog suda, to ne stvara nenadoknadivu štetu, zato što se, ipak, može ispraviti".

U trenutnoj političkoj situaciji i omjeru snaga, najveću političku korist od toga da Ustavni sud BiH ukine Schmidtove izmjene, paradoksalno bi imale stranke Osmorke. Naime, ukoliko bi Ustavni sud donio odluku o neustavnosti nametnutih odluka, u primjenu bi se mogao vratio stari Ustav Federacije BiH.

Naime, Parlament ili visoki predstavnik Schmidt bi morali da hitno usvoje nove izmjene kojima bi se ukinuo nastali pravni vakuum. Schmidt bi imao opciju da nametanjem vrati stara pravila ili da nametne nove izmjene koje nisu u suprotnosti sa Ustavom.

U slučaju starog zakona, onda bi stranke Osmorke mogle da kroz ponovni izbor delegata u Dom naroda, relativno jednostavno osiguraju potrebnih šest delegata u Klubu Bošnjaka za kandidovanje rukovodstva. Pomalo paradoksalno, zahtjev kojeg su uputili Komšić i Džaferović mogao bi izbaciti njihove političke stranke iz matematike za formiranje vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Schmidt bi imao opciju i da nametne neke druge izmjene koje bi smanjile mogućnost da neka od stranaka blokira izbor. Zapravo, odluka Ustavnog suda o poništavanju bi u neku ruku išla na ruku Schmidtu, koji bi u novoj odluci mogao da ispravi propuste koje je načinio.

Predsjednik Naroda i pravde, Elmedin Konaković je gostujući u emisiji Face TV kazao kako je najveću korist od Schmidtovih izmjena imala SDA i da bi po starom Ustavu i zakonu Osmorka ne bi imala nikakvih problema u formiranju vlasti na nivou Federacije.