Paralizom vlasti u Mostaru procvjetala divlja gradnja i ne zaustavlja se
Najsvježiji primjer nelegalne gradnje je u Malom Polju kod Blagaja, gdje su jasno vidljivi pripremni radovi za gradnju i napravljene betonske podzide u rijeci Bunici, zbog čega su osviješteni mještani u strahu od mogućih posljedica javnosti ukazali na ovaj problem.
Da ne postoji dozvola za gradnju tog objekta potvrdio je i Odjel za urbanizam i građenje Grada Mostara, a s problemom je upoznata i gradska inspekcija.
Inspekcijske službe Mostara su sasvim sigurno dobile mnoštvo prijava zbog nelegalne gradnje, ali kroz osam godina paralizirane vlasti, ništa nije moglo spriječiti procvat divlje gradnje.
Rijeka Bunica je takvom gradnjom doživjala devastaciju, o čemu je naš portal pisao i prije više godina kad se doslovno betoniralo korito rijeke zbog pojedinih objekata mjesnih tajkuna, što je u potpunosti promijenilo sliku tog turističkog bisera i nanijelo ogromne štete.
Da su štete nesagledive tvrdi šef Odsjeka za biologiju na Nastavničkom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" Sanel Riđanović, koji je za Klix.ba komentirao ovaj problem.
Nesagledive štete
"Bilo koji antropogeni poduhvat je štetan za floru i faunu rijeka, a zaista je jako puno kuća u Blagaju i Kosoru sa podzidama koje idu direktno u rijeku Bunu. To ne treba da bude tako, jer po zakonu treba da se ostavi berem šest metara takozvanih ribarskih staza. Samim tim bilo koji investitor ili bilo koja osoba koja radi to, automatski radi ilegalno i bespravno", kaže Riđanović.
Ističe da takve gradnje osim što narušavaju urbanističku sliku remete vegetaciju duž obale koja potpomaže da ne dolazi do poplava.
"Kada se nivo vode poveća u toku zime i uslijed obilnih padavina na tom području može da dođe do poplava, a ti ljudi ne razmišljaju da i njihova imanja mogu da poplave", ističe naš sagovornik.
Naglašava da se ni izmještanje podzida ne može vratit u prvobitno stanje, jer kad se jednom naruši ekosistem, nema povratka i zato je šteta nesaglediva i nepopravljiva.
Zbog toga s namjerom da zaustave divlju gradnju i sačuvaju rijeke Bunu, Bunicu i Neretvu žestoku borbu godinama vode mještani južnih mostarskih naselja okupljeni oko ekološke udruge Majski cvijet na čelu sa Oliverom Arapovićem.
Oni godinama vode pravnu bitku sa investitorima i vlasničkim strukturama da bi zaustavili izgradnju malih hidroelektrana na Bunskim kanalima koji su prije rata proglašeni zaštićenim područjem prirode.
"Ovo je zločin šta se radi s prirodom i ako se ovako nastavi doći ćemo do samouništenja", upozorava Arapović. Naglašava da borba protiv izgradnje minihidroelktrana još traje i da se nada kako će nova vlast koju su građani Mostara izabrali nakon 12 godina donijeti promjene i raditi u interesu građana a ne pojedinaca.
Na potezu nova vlast
Smatra kako je rješavanje tih problem od krucijalnog značaja napominjući da je nelegalna gradnja na svakom koraku, pa tako i most kod kojeg smo se sreli na Bunskim kanalima, koji vodi od magistralnog puta M-17 prema naselju Baćevići i prilikom većih padavina poplavi.
Nešto prije uspostave nove vlasti neviđenom brzinom je sagrađena zgrada u naselju Bijeli Brijeg, zbog čega su ogorčeni mještani iz okolnih zgrada pokrenuli inicijativu na društvenim mrežama za prijavljivanje svih nelegalnih objekta.
Međutim teško je spomenuti neko naselje u Mostaru gdje nelegalna gradnja nije uzela maha, jer u osam godina nepostojanja Gradskog vijeća gotovo sve što se napravilo, je nelegalno.
To je problem s kojim se u koštac treba uhvatiti 35 novoizabranih gradskih vijećnika Mostara zajedno sa gradonačelnikom Mariom Kordićem i stručnim ekipama, jer bez sumnje je nemoguće hiljade objekata porušiti, ali isto tako je nemoguće one koji su u vrijeme bezvlašća sagrađeni i nagraditi legalizacijom.
Što će biti po pitanju rješavanja prostornog plana Mostara koji je slovio za jedan od najljepših gradova u Jugoslaviji, a sada je primjer loše urbanističke slike, još uvijek niko ne zna.
