Protiv tog zakona izjasnili su ranije bošnjački zvaničnici u tom bh.entitetu, kao i predstavnici Udruženja "Žena-žrtva rata" iz Federacije BiH, navodeći da se radi o krajnje diskriminatorskom zakonu kojim se pokušava oduzeti pravo žrtava torture, hiljadama osoba nesrpske nacionalnosti.
I potpredsjednik bh. entiteta RS Ramiz Salkić smatra da se tim aktom nastavlja sistemska diskriminacija nesrba u tom dijelu Bosne i Hercegovine.
"Tim zakonom se više desetaka hiljada Bošnjaka, Hrvata i drugih nesrba u tom entitetu ostavlja bez mogućnosti za bilo kakvu novčanu nadoknadu ili neki drugi oblik satisfakcije za torture kojima su bili izloženi", istakao je ranije Salkić.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS-a Milenko Savanović tvrdi suprotno. Naveo je da zakon obuhvata žrtve svih nacionalnosti na prostoru bivše Jugoslavije, ali je uvjet za ostvarivanje prava da prije podnošenja zahtjeva za priznavanje statusa žrtve ratne torture, imaju prebivalište od najmanje tri godine na prostoru tog bh. entiteta.
Zakonom o zaštiti žrtava ratne torture je definisano da osobe koje su obuhvaćene određenim pravima u RS-u, Federaciji BiH, BiH, Brčko Distriktu ili u zemljama okruženja ne mogu podnositi zahtjeve za priznavanje statusa i prava na osnovu tog zakona.
Poslanici su tokom jučerašnjeg rada razmotrili prijedloge zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, gasu, stranim ulaganjima, banjama, hemikalijama, te izmjene i dopune zakona o deviznom poslovanju i o Penzijskom rezervnom fondu RS-a.
U Narodnoj skupštini je danas i izjašnjavanje o svim razmotrenim tačkama.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
