Pet "sumnjivih" uzoraka koronavirusa čeka dalju analizu, da li je delta soj stigao u BiH

Kako je u razgovoru za Klix.ba potvrdio šef Laboratorije i član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva prof. dr. Teufik Goletić, četiri uzorka pripadaju stranim državljanima, a jedan državljaninu BiH.

"Razlog zbog kojeg su ovi uzorci sumnjivi je taj što oni imaju nepravilne krivulje na PCR-u, međutim to ne mora odmah značiti da se radi o delta soju koronavirusa, mada postoji i ta mogućnost. To su uzorci koji moraju biti sekvencionirani da bi se sa sigurnošću utvrdilo o kojoj se mutaciji radi. Možda nije delta soj, možda je neka mutacija ovog, kod nas dominantnog, britanskog ili po novom alfa soja koronavirusa", kaže Goletić.

Dodao je da razloga za paniku nema jer, kako je ponovio, još uvijek se ne zna da li je u pitanju delta soj, a i ako jeste, Goletić tvrdi da su postojeće vakcine pokazale značajnu efikasnost i protiv ovog soja.

"Najveći broj ispitivanja, prvenstveno onih provedenih u Velikoj Britaniji, kao državi koja je uradila najveći broj sekvencioniranja koronavirusa u svijetu pokazala su da su vakcine Pfizer i AstraZeneca, koje su bile obuhvaćene istraživanjem, efikasne i protiv ovog soja. Doduše, nešto su malo manje efikasne, od 12 do 17 posto, ali su to i dalje izrazito efikasne vakcine. Nadam se da ćemo ih i mi što prije dobiti u većim količinama kako bismo što prije mogli početi sa pravom masovnom imunizacijom", zaključuje Goletić.

Podsjećamo, delta soj je dvostruka genetska mutacija koronavirusa u njegovom površinskom proteinu - E484Q i L452R, a što označava tačan položaj genoma. Ostali poznati sojevi, koje je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također nazvala po slovima iz grčkog alfabeta, imaju pojedinačne mutacije. Prvi put se pojavio u Indiji, a tvrdi se da je mnogo zarazniji od drugih sojeva, međutim, mnogo toga o njemu još nije poznato.