Plata političarima je povećana prošle godine, sada je u planu novo povećanje za još 600 KM
Osnovica, odnosno minimalna plata za državnog službenika, trenutno iznosi 535 KM, zbog čega su sindikati zahtijevali povećanje na 630 KM. Ministri su pak danas odobrili povećanje osnovice na 600 KM.
Sindikati su tražili ovo povećanje zbog lošeg statusa radnika zaposlenih u državnim institucijama na najnižim poslovima, međutim kako prema zakonu postoji jedna osnovica za sve državne službenike, to znači da će plate ponovo biti povećane i političarima, i to u mnogo većem iznosu nego što će biti povećane onima zbog kojih se i odlučuju na izmjenu osnovice.
Identičan slučaj se dogodio i prošle godine kada su visokopozicionirani političari dobili povećanje od 500 KM i više, a oni na nižim poslovima 60 KM pa više. Ove godine ih očekuje slično povećanje, veće za 5 KM od prošlogodišnjeg u osnovici, ali to za visokopozicinirane znači i do 650 KM povećanje.
Kako se obračunava plata uposlenima u institucijama BiH
Naime, plata se obračunava na način osnovica puta koeficijent koji službenici imaju u zavisnosti od funkcije. Oni koji imaju manji koeficijent će imati i manje povećanje plate, dok će oni sa višim koeficijentom dobiti veće povećanje plate.
Npr. koeficijent će za niže službenike biti 2 pa će im plata u slučaju povećanja biti 600 x 2. Međutim, koeficijent za npr. parlamentarca je 8,40 pa će njihova plata iznositi 600 x 8,40, a što je 5.040 KM. Trenutna osnovica je 5,35 što znači da im je trenutna plata bez dodataka 4,494 KM. Običnom parlamentarcu, koji nije u rukovodstvu ili komisijama, plata bi tako bila veća za više od 500 KM. Za one koji jesu u komisijama i rukovodstvima, koeficijent je još veći.
Najveći koeficijent imaju članovi Predsjedništva BiH (10). Njihova osnovna plata trenutno iznosi 5.350 KM, a nakon povećanja bi iznosila 6.000 KM, što je najveće povećanje od 650 KM. Stoga se raspon povećanja plate državnim službenicima može posmatrati od 65 do 650 KM u zavisnosti od funkcije.
Takav način povećanja plata je nelogičan i nesrazmjeran, a mogao bi lako biti izbjegnut u Parlamentu BiH. Više je načina za to, a jedan od njih je upućivanje u parlamentarnu proceduru zakonskih rješenja, koja bi iz povećanja izostavljala službenikom sa visokim koeficijentom plate. Može se predložiti izmjena zakona s ciljem smanjenja koeficijenta ili izmjena zakona prema kojoj bi postojale dvije osnovice.
Briga za čistačice i vozače je izgovor za ličnu korist
Ono što se pak nikako ne smije desiti je konačno usvajanje ove odluke o povećanju osnovice u Parlamentu BiH, bez ikakvih amandmana. Razlog zašto to ne bi trebalo usvajati u ovoj formi je to što zakoni BiH propisuju i to da jednom kada povećate plate funkcionerima, ne smijete ih smanjivati više tokom cijelog mandata.
Zastupnici i delegati, kada dođe do rasprave o povećanju osnovice, brane potrebu usvajanja takve izmjene, pod izgovorom da niži državni službenici zaista imaju loša primanja i da im je potrebno popraviti standard. To je tačno, međutim moraju pronaći način za povećavanje osnovice onima koji imaju najniže plate, umjesto što njih koriste da bi inkasirali dodatne novce.
Branislav Borenović je parlamentarac koji je imao i prošli i ovaj mandat te je bio protiv povećanja osnovice prošle godine. Sada kaže da nije siguran šta je najpametnije učiniti.
"Mi ćemo podržati svako rješenje koje će povećati primanja onima koji imaju vrlo niska primanja, ali i rješenje koje bi ograničilo visoke plaće. Možda ne treba uopšte podržati rješenje koje ne podrazumijeva cjelokupno rješenje, ali se onda postavlja pitanje da li ćete na taj način zaustaviti povećanje npr. čistačici koja zaista ima malu platu", naveo je on.
Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da će čistačica odobravanjem povećanja osnovice dobiti svega 65 KM veću platu, a parlamentarac u isto vrijeme 500 KM više, Borenović kaže: "Možda je najbolje rješenje da glasamo protiv i da to oborimo".
Ista mantra kao prošle godine i gomila bezvrijednih inicijativa
"Moramo povećati platu sebi da bi povećali i onima kojima je potrebno" - Uz korištenje ove mantre je prošle godine u junu povećana plata visokopozicioniranim političarima za više stotina KM, a "običnim radnicima" za nekoliko desetina KM. Istu mantru možemo čuti u javnom prostoru i ove godine, a tek ćemo je čuti tokom skupštinskih rasprava. O apsurdu ovog argumenta bespotrebno je mnogo pisati, samo ćemo reći - 60 KM naspram 600.
Pored ove odluke o novom povećanju osnovice, apsurdne su bile i sve one populističke inicijative koje su upućivane u parlamentarnu proceduru s navodnim ciljem da političarima ne bude smanjena plata.
Kada je u javnosti prošle godine postala uzavrela situacija sa povećanjem plata i kada je postalo jasno da će političari dobiti dodatne novce, u Parlament BiH su stigle brojne inicijative za ograničavanje visokih plata, ili ograničavanje koeficijenta, ili razdvajanje osnovice. Nijedna od tih inicijativa do danas nije prošla, a neke uopšte nisu bile zakonski niti izvodive.
To samo govori o činjenici da i oni političari koji su bili protiv povećanja plata političarima, zapravo su samo povlačili populističke poteze, koji su posebno pozitivno izgledali u tom periodu, uoči izbora. Borenović ističe da je problem u vladajućim strankama koje upravljaju procesima u BiH.
"Ne mogu da shvatim da vlast ove zemlje ne može ili ne želi da nađe rješenje da ograniči primanja onima koji imaju visoke koeficijente, a poveća onima koji imaju niske. Ne vidim u čemu je problem. Opet ćemo imati prijedloge poslanika koje ćemo podržati u Predstavničkom domu, a neće proći u Domu naroda. Ja više ne znam šta da radim osim da uplatim svoje povećanje u humanitarne svrhe", rekao je Borenović.
Šta se može uraditi da bi izašli iz parlamentarnog "vrzinog kola" o povećanju plata
Prošle godine su parlamentarci krivicu za nesrazmjerno povećanje plata svalili na Vijeće ministara BiH kazavši da oni moraju usvojiti odluke koje bi omogućile različito povećanje plata.
Vijeće ministara je prilikom današnjeg donošenja odluke o povećanju, moglo pripremiti i uputiti u parlamentarnu proceduru odgovarajuće izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH za 2023. godinu, koje bi omogućile da se povećanje osnovice ne odnosi na sve. Međutim to nisu uradili.
Ono što su jesu uradili je da su uz odluku predložili i zaključak prema kojem se to povećanje ne usmjerava kao lična primanja već u neke druge namjere. Problem je što to znači da bi svejedno dobili povećanje, ali bi se dogovorili u koje svrhe bi bilo korišteno.
Vijeće ministara nije smjelo uputiti u Parlament BiH povećanje osnovice dok ne donesu prateće odluke kojima bi se onemogućilo nesrazmjerno povećanje plata. Razlog za to je i to što će parlamentarci požuriti da ovo usvoje pod izgovorom brige za one kojima je plata mala.
