"Srce BiH"
875

Platforma za progres predstavila svoje viđenje budućnosti Mostara

G. Š.
Foto: G. Š./Klix.ba
Foto: G. Š./Klix.ba
Platforma za progres predstavila je dokument ''Principi i rješenja za političko uređenje grada Mostara'', u novootvorenim prostorijama za regionalni rad i rad Gradskog odbora u Mostaru.

''Ovaj dokument je iznimno važan za budućnost Mostara i cijele Bosne i Hercegovine'', kazao je predsjednik Platforme za progres Mirsad Hadžikadić navodeći kako je Platforma pokazala hrabrost uhvativši se u koštac s pitanjem Mostara da uradi ono što je rečeno da se ne može.

''Mostar je srce BiH i u tom smislu ovo zaista odgovara tome da je Mostar platforma za progres BiH. Ja sam uvijek Mostar gledao kao mjesto duha kulture, veza između skupina, građana svake prominencije i orijentacije, multietnički je grad. Mostar je simbol BiH, onoga što BiH treba da bude i BiH će biti, ne samo ono što je bila nego i bolja kao i Mostar'', poručio je Hadžikadić.

Predsjednica GO Mostar Aida Kajan ističe da je rješenje za Mostar kruna njihovog dosadašnjeg rada i vjeruje da će biti na dobrobit svih građana Mostara.

''Bitno je istaći da su svi principi usmjereni na cjelovitost i jedinstvenost Grada Mostara. To su kosmopolitizam, teritorijalno, administrativno, funkcionalno i pravno jedinstvo i cjelovitost grada, efikasnost lokalne (gradske) uprave, jednakost i zaštita u organima uprave, NE majorizaciji i getoizaciji, posebnosti u funkciji nepriznavanja ratnih ciljeva i rezultata, Istovjetnost biračkog prava, teritorijalna zastupljenost(i reintegracije) a ne teritorijalno predstavljanje(i dezintegracije), ravnomjernost u razvoju grada, Inkluzija osnovnih jedinica lokalne samouprave – mjesnih zajednica i izbornih gradskih područja u radu Gradske uprave, bez ekskluziviteta stranaka u odlučivanju o sudbini Mostara, poštenje i efikasnost u provedbi izbornog procesa'', pojasnila je Kajan.

Član Političkog savjeta Platforme za progres Edin Batlak ističe da su moguća su dva pristupa implementaciji odluke Ustavnog suda BiH iz 2010. godine u svrhu održavanja lokalnih izbora u Mostaru, čime bi se u cijelosti zadovoljila i odluka Suda za ljudska prava u Strasbourgu.

''Prva je izvršiti izmjenu samo dvije odredbe Izbornog zakona koje se odnose na Mostar a koje su stavljene van snage odlukom Ustavnog suda BiH. Iste odredbe se odnose na prilagodbu broja vijećnika prema broju glasača po izbornim područjima i obaveza da se građanima-glasačima nastanjenim u Centralnoj gradskoj zoni omogući pravo biranja svoga predstavnika u Gradsko vijeće. Druga je u postojeći Statut ugraditi dvije izmjene iz tačke 1. Odluka Ustavnog suda BiH i izvršiti neophodne izmjene ostalih statutarnih odredbi kojima bi se unaprijedio Statut koji pruža osnovu za demokratski i prosperitetni grad'', kazao je Batlak.

''Platforma za progres'' između dva pristupa implementacije opredjeljuje se za drugi pristup u kojem razvija svoj model ''srednjeg puta'', a kojim se ostvaruje pomirenje građanskog i etničkog modela.

''Ovim modelom između ostalog implementirala se i presuda Europskog suda za ljudska prava poznata kao ''Presuda Sejdić-Finci'' na lokalnom nivou'', pojasnio je Batlak.

Prijedlog za Mostar podrazumijevao bi promjenu broja vijećnika po gradskim jedinicama, osiguranje prava izbora vijećnika iz Centralne zone, te umjesto posrednog izbora gradonačelnika uvođenje direktnog izbora uz dva dogradonačelnika koji bi dolazili iz različitih konstitutivnih naroda i ostalih..

Ponuđeno rješenje predviđa da građani na gradskoj listi za gradonačelnika mogu birati samo jednog kandidata.

Kandidat s najvećim brojem glasova postao bi gradonačelnik, a iz reda drugih konstitutivnih naroda i ostalih prva dvojica postali bi dogradonačelnici. Oni su istovremeno zamišljeni i kao prvi ljudi dva gradska odjela i to odjela za koji imaju profesionalnu sposobnost.

Način izbora vijećnika odvijao bi se po sljedećim principima: Svih 35 vijećnika se bira s jedne liste. Svi birači imaju pravo da glasaju za bilo kog kandidata bez obzira iz kog izbornog područja dolazi. Mandati se dodjeljuju po principu osvojenih glasova, teritorijalnom principu, i principu pripadnosti konstitutivnom narodu i Ostalim. Svaki kandidat nosi oznaku izbornog područja iz kojeg dolazi. Svaki birač ima pravo na samo jedan glas za jednu političku opciju, s tim da može zaokružiti više kandidata unutar odabrane političke opcije kako i nalažu izborna pravila.