Pogledajte kako je Parlament FBiH prekršio Ustav: Zakon o radu ima se smatrati neusvojenim
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine u obrazloženju presude o neustavnosti Zakona o radu naveo je da je iz poziva za 4. vanrednu sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH utvrđeno da je poziv datiran 27. juli prošle godine, odnosno tri dana prije datuma zakazivanja sjednice.
Predloženi Dnevni red je uključivao, između ostalog, tri zakona po hitnom postupku, te pod tačkom 1. Reformsku agendu za BiH za period 2015.-2018. godine i pod tačkom 2. Prijedlog zakona o radu.
Ustavni sud FBiH navodi da poslovnička odredba na koju se pozvala predsjedavajuća Doma naroda Lidija Bradara kao potpisnica poziva propisuju mogućnost da se sjednica Doma naroda zakaže i u ovom roku u izuzetnim okolnostima. Redovno se pozivi na sjednice dostavljaju 10 dana prije same sjednice. Ovaj izuzetak, kako je bilo konkretno u slučaju usvajanja Zakona o radu, svakako podrazumijeva da onaj ko saziva i ko je ovlašten za isto treba i mora iznijeti razloge za sazivanje vanredne sjednice u ovako kratkom roku, te navesti i obrazložiti postojanje izuzetnih okolnosti koje zahtjevaju vanredno postupanje ovog zakonodavno tijela.
"Iz transkripata s 4. hitne sjednice nije vidljivo da je dato bilo kakvo, čak i da isključimo odrednicu 'relevantno' obrazloženje u tom pravcu, a pritom je suštinski najvažnije da su u slučaju usvajanja akata, kao što je zakon, relevantne posebne odredbe Poslovnika posvećene upravo procedurama usvajanja zakona kao najviših pravnih akata, poslije ustava, koje donose zakonodavni organi", stoji u obrazloženju presude.
Navodi se i da je prijedlog Zakona o radu dostavljen elektronskim putem delegatima 24. jula 2015. godine i da u tom slučaju nije ispoštovan rok od deset dana s obzirom na to da Poslovnik precizno propisuje da se zakon može pretresati u Domu naroda po isteku roka od deset dana od dana dostavljanja delegatima.
Dodaju i da je iz transkripata vidljivo kako Zakon o radu nije bio predviđen za donošenje po hitnom postupku, nego redovnom, na šta ukazuju i podnosioci zahtjeva.
U povodu sporne tačke dnevnog reda koja se odnosi na Prijedlog zakona o radu, pojedini delegati su reagovali tražeći da se skine s dnevnog reda i da im se omogući razumnih 10 do 15 dana da bi mogli djelovati u skladu s vlastitim delegatskim obavezama i dužnostima.
"Pritom su ukazivali na povrede procedura, između ostalih nemogućnost da pravovremeno ulože pismene amandmane, što je regulisano članom 177. Poslovnika kao i da Prijedlog zakona nije prethodno razmatrala Zakonodavno-pravna komisija što je propisano odredbama člana 174. Poslovnika", piše u obrazloženju.
Ustavni sud FBiH napominje da se u skladu s procedurama amandmani podnose u pismenom obliku s obrazloženjem i to na ruke predsjedavajućeg Doma naroda u roku ne kraćem od tri dana od dana određenog za održavanje sjednice, dok podnositelj prijedloga zakona, u ovom slučaju Vlada FBiH, može podnijeti amandmane do završetka pretresa o prijedlogu zakona-
"Činjenično je utvrđeno da, kako je poziv upućen tri dana prije dana zakazivanja sjednica, a sjednica je zakazana i održana 30.7., a kako se po općim pravnim pravilima svi rokovi moraju računati od narednog dana od dana kada je primljen neki akt, delegati nisu imali poslovničku mogućnost da amandmanski pismeno intervenišu. Stoga nije relevantno to da su pojedini delegati amandmanski intervenisali na samo sjednici", stoji u obrazloženju.
Dodaju i da u konkretnom slučaju nije od značaja i što je Zakon o radu usvojen dan kasnije u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, te nakon toga i objavljen u Službenim novinama FBiH, iako ovo također može biti indikativno imajuću u vidu da bi Dom naroda akte trebao razmatrati tek nakon što ih razmotri Zastupnički dom.
"Ovim se Zakon o radu ima smatrati neusvojenim i ne može proizvesti pravne posljedice od dana objave ove presude u Službenim novinama FBiH sve dok ne bude predmetom donošenja i usvajanja u skladu s propisanom procedurom", zaključeno je u obrazloženju.
