Neslavan epilog
36

Pokret za državu od vlasti do propasti: Dok ih SNSD ignoriše oni razmišljaju o odlasku u opoziciju

D. Be.
Članovi Pokreta za državu dok su bili jedinstveni 25. novembra 2022.
Članovi Pokreta za državu dok su bili jedinstveni 25. novembra 2022.
Prošlo je 12 dana od banjalučkog sastanka članova Pokreta za državu (PzD). Tog 16. januara su rekli da će u narednih 10 dana imati sastanak s SNSD-om u vezi sa ostankom u većini tj. vlasti.
Kako rekosmo, prošlo je 12 dana, ali sastanak nije održan. Niti se išta konkretno riješilo u Pokretu.

Kako nam je kazao Saša Grbić (SDP), šef kluba poslanika PzD-a u Narodnoj skupštini RS-a, uputili su zahtjev za sastanak s premijerom RS-a Radovanom Viškovićem kako bi utvrdili da li će PzD imati svog ministra u Vladi RS-a nakon što je Sevlid Hurtić prekomandovan u Vijeće ministara BiH.

Potom bi trebali podnijeti izvještaj predsjednicima stranaka koje čine PzD i donijeti konačnu odluku o načinu djelovanja.

No, iako se u PzD i dalje nadaju sastanku s Viškovićem i ministarskoj funkciji u entitetu RS, čini se da od toga neće biti ništa s obzirom da je Denis Šulić (SNSD), što je i potvrdio, već razgovarao o preuzimanju funkcije ministra trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske.

Kako saznajemo iz redova Pokreta za državu, ukoliko ih vladajuća struktura u ovom bh. entitetu ostavi bez ministarske pozicije, oni bi mogli napustiti skupštinsku većinu i nastaviti djelovanje kao opozicija.

Velika kriza u redovima PzD-a počinje nakon glasanja u NSRS za delegate u Domu naroda Parlamenta BiH tačnije u Klubu Srba. Stranka Milorada Dodika je tada dobila četiri od pet delegata, dok je jedno mjesto pripalo SDS-u.

Pravi haos u PzD je nastupio u postizbornom periodu prilikom podjele funkcija te međusobne optužbe aktera ogolili su jedno drugo pitanje: S kojim obrazom će sutra bilo ko tažiti glasove dijapsore.

Posljednji izbori su donijeli priču okupljenu oko Pokreta za državu, u kojem je učestvovalo desetak stranaka i taj projekat su mnogi prokomentirali kao jednu od posljednjih šansi da se dijapora politički uključi i doprinese.

I spomenuti pokret je napravio kakav takav pomak naprijed, barem kada je u pitanju broj osvojenih mandata u NSRS (5). Međutim, uprkos tome brod je počeo da tone prilikom podjele funkcija. Politički partneri iz predizborne koalicije počeli su se obasipati raznim optužbama.

I bez obzira što su takve priče i svađe u političkom svijetu ustaljene, ovakav postizborni scenarij je najlošija reklama i poruka dijaspori. Jer ko će sutra, na nekim novim izborima krenuti u priču o važnosti okupljanja dijaspore. Šta će im se obećati i čime će se ta dijapora motivirati ako se nakon svakih izbora dešava raspad koalicije i raznorazno politikanstvo.