Policija mora odrediti da li je prioritet zaštita sigurnosti građana ili punjenje budžeta
Mušić podsjeća da su prema podacima BIHAMK-a u 2022. godini u saobraćajnim nezgodama u Bosni i Hercegovini izgubile 222 osobe, saobraćajnim nezgodama u Bosni i Hercegovini samo u 2022. godini, život su izgubile 222 osobe, 1.554 osoba zadobilo je teže tjelesne povrede, dok je 8.704 osoba pretrpjelo lakše tjelesne povrede. U prosjeku godišnje gine više od 200 osoba od posljedica saobraćajnih nezgoda, a prema procjenama stručnjaka od 2000. godine u BiH je u saobraćajnim nezgodama poginulo više od 7.000 osoba.
"Saobraćajne nezgode na putevima u BiH se uglavnom dešavaju zbog nepoštivanja saobraćajnih pravila i propisa, nizak nivo saobraćajne kulture, veliki broja učesnika u saobraćaju na neadekvatnim putevima. Najčešći uzroci su nepropisna brzina i brzina neprilagođena uslovima na putevima,zatim saobraćajne nezgode nastale pod uticajem alkohola i drugih opojnih sredstava, nezgode koje su rezultat radnji vozilom u saobraćaju, te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje saobraćajne signalizacije, itd", govori Mušić.
Od ostalih faktora koji utiču na sigurnost saobraćaja kaže da treba uzeti u obzir i činjenicu da BiH spada u države sa najmanje kilometara autoputa u Evropi, prema nekim podacima u BiH je do sad izgrađeno oko 230 kilometara autoputa, dok primjera radi Hrvatska ima 1306 kilometara autoputa.
"Upravo nedostatak autoputeva je jedan od parametara zbog čega je BiH prva na ljestvici u Evropi po broju poginulih u saobraćajnim nezgodama. Prosjek poginulih u EU je 46 na milion stanovnika, dok je u BiH oko 60 poginulih na milion stanovnika", podsjeća Mušić.
Ističe kako je zakonska regulativa na nivou susjednih država i ne može se smatrati ključnim razlogom koji dovodi do ovog broja nezgoda. Mada uvijek ima prostora za unapređenje zakonske regulative, a shodno promjenama na terenu, trendovima i napretku tehnologije.
"Obrazovanje i saobraćajna kultura su vrlo važni faktori koji određuju čovjekovo ponašanje u saobraćaju i direktno utiču na samu sigurnost učesnika u saobraćaju. Prema mom mišljenju,
važna je edukacija djece od najranijeg uzrasta, a zatim djece i mladih kroz obrazovni sistem, koji su već aktivni učesnici u saobraćaju, (pješaci, biciklisti i putnici u cestovnom prometu). Poslije toga konačnu ulogu imaju auto-škole, kao završni filter za propuštanja učesnika u promet", objašnjava Mušić.
Mušić govori da raspoloživi podaci o trendovima saobraćajnih nezgoda trebaju poslužiti policiji i nadležnim državnim organima da svoje kapacitete maksimalno koriste u cilju smanjenja saobraćajnih nezgoda i ublažavanje posljedica istih.
"Potrebno je koristiti analitičke metode u cilju otkrivanja 'kritičnih tačaka' kako bi se poduzele adekvatne i pravovremene mjere. Dobra praksa iz država EU je i provođenje naučnih i stručnih istraživanja na temu sigurnosti saobraćaja, kako bi se rezultati istih mogli koristiti u pronalasku mjera i aktivnosti na prevenciji saobraćajnih nezgoda", rekao je Mušić.
Kao jednu od efikasnih mjera ističe je i primjenu savremenih tehnoloških rješenja i metoda, čime se povećava operativna sposobnost saobraćajne policije, te istovremeno se dobijaju precizniji rezultati na brzini otkrivanja i procesuiranja počinilaca djela ugrožavanja sigurnosti u saobraćaju. Jedan od prijedloga jeste i postavljanje kamera duž glavnih saobraćajnica i kritičnih tačaka u svrhu nadzora brzine kretanja vozila i automatskog očitavanja registarskih tablica.
"Obzirom na nadležnosti Ministarstva komunikacija i prometa BiH, potrebno je da se razmotri mogućnost izrade i prihvaćanja strateškog dokumenta na nivou države, u smislu kao nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa ili državna strategija za sigurnost u saobraćaju. Jednostavno rečeno, ne pridaje se dovoljno značaju sigurnosti u saobraćaju na nacionalnom nivou, te bi se na ovaj način i taj problem adresirao", predlaže sigurnosni stručnjak.
Potrebno je i aktivnije učešće učešće zainteresovane javnosti, nevladinog sektora i stručnjaka u kreiranju zakonskih rješenja.
"Uz multidisciplinarni pristup i angažovanje stručnjaka osmisliti nove planove obuke i edukacije, te raditi na dodatnoj osposobljenosti policijskih službenika, u cilju povećanja efikasnosti i poboljšanja u pristupu zadacima koji se tiču sigurnosti u saobraćaju. Osim edukacije policijskih službenika, treba se raditi na podizanju svijesti građana i građanki o posljedicama nepoštivanja saobraćajnih propisa prilikom upravljanja motornim vozilima", kaže Mušić.
Zaključuje da je bitna prioritetizacija u odabiru policijskog djelovanja i to u smislu da li je prioritet u radu zaštita života učesnika u saobraćaju ili punjenje gradskog budžeta, da li je prioritet kažnjavanje nepropisnog parkiranja u sporednim ulicama ili kontrola saobraćaja i brzine na glavnim saobraćajnicama?
