Političari nastavljaju sramotiti BiH slanjem različitih stavova međunarodnim subjektima
Institucije BiH dokazale su kako nemaju kapacitet da nastupaju jednoglasno prema drugim subjektima međunarodnih odnosa. Najbolji primjer za takvo nešto jesu različita pisma koja se institucijama EU uputili ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović i ministar pravde BiH Josip Grubeša.
Naime, BiH je u samo dva dana institucijama Evropske unije i Republike Hrvatske uputila dva različita stava iz Vijeća ministara BiH, kada je riječ o izgradnji Pelješkog mosta: Osmanovićev - da postoje pravne smetnje i Grubešin - da ne postoje pravne smetnje za izgradnju Pelješkog mosta.
S pravom se postavlja pitanje kakvu sliku ostavlja država BiH u EU i čije stavove treba da uvaže evropski funkcioneri. Sve ovo dolazi godinu dana nakon što je naša zemlja obavijestila EU da je usvojen mehanizam koordinacije koji omogućava BiH da govori jednim glasom prema EU institucijama.
Različiti stavovi državnih ministarstva na najbolji način pokazuju da BiH još uvijek nije sposobna jedinstveno nastupati čak ni kada je riječ samo o državnom nivou vlasti. Stavovi koje su uputili Osmanović i Grubeša nisu stavovi SDA i HDZ-a BiH već stavovi sa pečatom specijaliziranih organizacija vlasti za vođenje poslova državne uprave.
Da nema jedinstvenog nastupa ni kada je riječ o vanjskoj politici govore dijametralni stavovi članova Predsjedništva BiH koji međusobno demantuju jedan drugog.
Posljednji primjer su oprečni stavovi članova Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića kada je riječ o izjavama funkcionera iz Hrvatske, Austrije i Češke o navodnoj radikalizaciji BiH.
Naime, Izetbegović je reagovao na izjave predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, austrijskog ministra vanjskih poslova Sebastiana Kurza i češkog predsjednika Miloša Zemana poručivši da je riječ o pokušaju da se evropska javnost zatruje lažnom predstavom o Bosni i Hercegovini, naročito o njenim građanima islamske vjere, kao o tobožnjoj sigurnosnoj prijetnji za Evropu.
Samo nekoliko dana nakon toga demantovao ga je Čović koji je u potpunosti odbacio navode Izetbegovića koji je ksenofobnim i islamofobnim ocijenio istupe stranih funkcionera o prijetnji islamskih radikala ističući da je prostor radikalima iz muslimanskih zemalja u BiH otvoren odavno.
"Prostor tim ljudima je otvoren ovdje davno. Dobar dio njih je otišao na sirijska ratišta veliki broj je dao svoje živote. Dakle, to je ideologija", rekao je Čović.
Građani BiH još uvijek pamte i paralelno komuniciranje članova Predsjedništva BiH sa Međunarodnim sudom pravde u Hagu o pokretanju revizije presude protiv Srbije za agresiju i genocid.
Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić uputio je pismo Međunarodnom sudu pravde u Hagu kojim je osporio bilo čije pravo da u ime BiH podnosi aplikacije, jer o tom ne postoji odluka institucija BiH. Na drugoj strani, Izetbegović je tvrdio kako postoji odluka o podnošenju aplikacije, a Čović da o tome nije ni raspravljano.
Ovim povodom razgovarali smo sa političkim analitičarom Vehidom Šehićem koji nam je rekao da je sve ovo samo dokaz da institucije BiH ne funkcionišu i da država gubio i ono malo kredibiliteta što ima ponašanjem državnih funkcionera.
"Ministri i osobe koje obnašaju važne funkcije obraćaju se uime države bez saglasnosti drugih institucija. Tako posmatram i stavove dva člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića, ali i pisma koja su uputili ministri Adil Osmanović i Josip Grubeša", kazao je Šehić.
On dodaje da u slučaju dijametralnih pisama iz Vijeća ministara BiH da bi najlogičnije bilo da ministru mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske iz BiH piše ministar saobraćaja i komunikacija BiH.
"Evidentno je da institucije ne funkcionišu i da su različiti politički stavovi. Pitanje je da li su oni motivisani započetom predizbornom kampanjom, što opet dovoljno govori o našoj neozbiljnosti. Nikome se ne smije dozvoliti da se ponaša kao slobodan strijelac jer zna se ko je nadležan za međunarodne sporazume", rekao je Šehić.
Ističe da BiH nema problem samo sa neozbiljnošću unutrašnje već i vanjske politike, a koja se u konačnici održava i na druge države. On se pita zbog čega je BiH počela da reaguje tek kada je Hrvatska dobila sredstva od EU za izgradnju Pelješkog mosta, a ne ranije.
"Institucijama EU to je signal da ovdje svako vodi politiku kako hoće, a ne u skladu sa svojim nadležnostima. Sigurno u pregovorima sa EU naši političari neće imati taj autoritet da ih predstavnici međunarodne zajednice prihvate kao ozbiljne partnere u pregovorima", kazao je Šehić.
Osvrnuo se i na mehanizam koordinacije za koji je kazao da je međunarodna zajednica i sama svjesna da ne može očekivati ništa od mehanizma koordinacije te da BiH pokušava stvoriti lažnu sliku o uspješnom putu naše zemlje ka EU.
"To je daleko od toga. Mi smo svjedoci da ovdje niko ne vodi računa o interesima države BiH već o parcijalnim interesima tri političke stranke koje zastupaju tri različita naroda. Naše institucije se ponašaju anarhično", rekao je Šehić.
Zaključio je da BiH nije u stanju na vrijeme odgovoriti ni na pitanja iz Upitnika Evropske.
