Porodiljske naknade različite u kantonima FBiH, nema političke volje za rješavanje problema
Do ovog problema, između ostalog, dovelo je i nepostojanje jasne državne politike za zaštitu roditeljstva, porodice i djece. Naime, Republika Srpska ima svoj zakon, a u Federaciji BiH svaki kanton ima svoja pravila, što u konačnici diktira iznos novčane naknade koju može ostvariti porodilja.
Kako bi se pronašli načini za otklanjanje različitih postupanja u oblasti porodiljskih naknada i ostvarivanje prava u FBiH bez kašnjenja u isplatama uzrokovanih budžetskim mogućnostima kantona, danas je u Tuzli u okviru kampanje "(Ne)diskriminacija porodilja u FBiH" održan sastanak kojem su prisustvovali predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, organizacija civilnog društva te ombudsmeni za ljudska prava.
Neophodno zakonsko rješenje
Direktorica Udruženja Zemlja djece u BiH Mirsada Bajramović kaže da u FBiH trenutno postoji deset politika kada je riječ o porodiljskim naknadama, kako za zaposlene žene, tako i za one koje nemaju radni angažman.
Ističe da je neophodno donijeti zakonsko rješenje koje će na jedinstven način urediti pitanje porodiljskih naknada, tako da iznos za zaposlene žene ne može biti manji od 66 posto prosječne plate koju je porodilja imala prije odlaska na porodiljsko odsustvo te da ona mora biti zagarantovana najmanje šest mjeseci, kako međunarodni standardi obavezuju našu zemlju.
"S druge strane, kada je riječ o naknadama za nezaposlene žene, one također moraju biti ujednačene. S tim u vezi visina naknada ne smije zavisti isključivo od likvidnosti, odnosno solventnosti kantona, nego mora biti jedinstvena. Potrebno je utvrditi minimalne naknade koje moraju biti u tom smislu zagarantovane vezano za isplatu", navodi Bajramović.
Problem također predstavlja i visina naknada u odnosu na to gdje su porodilje zaposlene. Naime, zaposlenice u javnom sektoru u cijeloj FBiH primaju naknade u punom iznosu njihovih prosječnih plata, dok one koje su zaposlene u realnom i privatnom sektoru primaju naknade od 50 do 90 posto prosječne plate ili ih u najgorem slučaju ne primaju nikako.
"To je jedna velika diskriminacija koja zahtijeva hitan odgovor nadležnih institucija", smatra Bajramović.
Najbolje porodiljama u KS, najteže u HNK
Pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike Miroslav Jurišić kaže da je problematična činjenica da se porodilje u radnom odnosu tretiraju kroz sistem socijalne zaštite, odnosno kroz sistem zdravstvenog osiguranja.
Naglašava da je trenutno najbolje porodiljama u Kantonu Sarajevo, s obzirom na to da imaju najveće naknade koje su vezane za prosječnu platu u kantonu, dok je najlošije u Hercegovačko-neretvanskom, jer još uvijek ne postoje kantonalni propisi koji bi se bavili ovom problematikom.
"U pripremi je federalni propis zakona o podršci porodicama s djecom, koji će nastojati na jedinstven način urediti ovo pitanje na teritoriji čitave FBiH. Prije svega, ići će se na tu opciju da se zaposlene porodilje reintegriraju u sistem prava iz radnog odnosa i prava zdravstvenog osiguranja, a nezaposlene da ostanu u sistemu socijalne zaštite pod jedinstvenim kriterijima i minimalnim iznosima", pojašnjava Jurišić.
S druge strane, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Alma Kratina smatra da je nedopustivo da u državi koja je potpisinica međunarodnih konvencija o pravima djeteta imamo situaciju da dijete i majka u jednom kantonu ne vrijede isto kao u drugom.
"Sad je sredina 2017. godine i nažalost nisam optimista da ćemo ovaj naslijeđeni problem još iz prošlog mandata uspjeti riješiti na pravi način. Bit ću sasvim otvorena i reći da mislim da je ovo politikanstvo i nedostatak političke volje", smatra Kratina.
Međunarodni standardi kazuju da zaposlena porodilja za vrijeme porodiljnog odsustva ostvaruje naknadu u visini minimalno dvije trećine njene plate, što u ovom trenutku u mnogim kantonima u FBiH, nažalost, nije slučaj.
