Sadiković postavlja pitanje: kako je moguće da za loše stanje u Bosni i Hercegovini, u više od 20 godina nakon potpisivanja međunarodnog ugovora, ne odgovora niko od devet potpisnica već se samo govori o slabostima zemlje na koju se taj ugovor odnosi?
"Mnogo je karakteristika koje države zapadnog Balkana čine jednakim. Međutim, mnogo je više karekteristika koje Bosnu i Hercegovinu odvajaju od svih drugih država, kako zapadnog Balkana tako i cijele Evrope. Prvo, u Bosni i Hercegovini je počinjen genocid i njeno društvo je postgenocidno društvo. Drugo, BiH je pod međunarodnim mirovnim ugovorom, gdje su države ugovornice dužne da izvršavaju svoje obaveze pod načelom Pacta sunt srvanda; ugovori se moraju poštovati. Treće, da li je moguće da država pod međunrodnim ugovorom sve više i više propada, što pokazuju svi međunarodni mjerodavni indeksi, a da za to niko od potpisnica međunarodog ugovora ne odgovara? Četvrto, pošto je potvrđeno da je BiH 'zarobljena država', kako da izvršava svoje obaveze i da sama provodi mir kada ih ne izvršavaju niti oni koji su dužni, prema Općem okvirnom sporazumu, kao što su međunarodni predstavnici", kazala je Sadiković.
Zašto međunarodni predstavnici nisu donijeli sve potrebne zakone da država ojača i preuzme ulogu države nacije, potpisnice Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava, pitanje je koje problematizira Sadiković.
"Zar nije nonsens, činjenica, da je Evropski sud u Strasbourgu osporio sva rješenja koje je EU potpisala u Dejtonu kao specijalni pregovarač a sada od nas traži da ih mi ispravimo. Iz neprava se ne može izvući pravo - ex in juria jus non oritur..., to je glavna greška EU koja je počinjena prema nama", riječi su prof. Lade Sadiković.
Počasni konzul Albanije u Bosni i Hercegovini Muharem Zejnulahu koji je također govorio na današnjoj sesiji podsjetio je na nedavni veto Francuske za početak pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije za članstvo u Evropskoj uniji i dodao da je u Albaniji sa žaljenjem dočekan stav EU, „to što se sukob velikih sila prelama preko leđa balkanskih zemalja“.
Ono na čemu počiva Evropska unija nije kao isti princip primijenjeno za konačan i siguran mir zemljama zapadnog Balkana, njegovo je mišljenje.
Prof. Marinko Pejić je na ovoj sesiji izjavio da Bosna i Hercegovina danas 'životari' s daljanjim unutrašnjim nesuglasicama, a da Evropska unija nije učinila šta je trebala na njenom ustrojstvu.
"Doduše, BiH ima dosta unutrašnjih grešaka za neispunjavanje obaveza prema evropskom putu, ali Albanija i Sjeverna Makedonija, uprkos tome što su izvršile obaveze, nisu dobile očekivano."
"Dakle, Evropa se igra s nama, ona ima svoje ciljeve", zaključak je Marinka Pejića.
On ne smatra da je inicijativa 'Mali Šengen' konačno rješenje za Bosnu i Hercegovinu mada ga ohrabruju tvrdnje ministra vanjske trgovinske i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića o ekonomskom, tržišnom povezivanju zapadnog Balkana i mogućem progresu u okviru te inicijative.
Poruka Marnika Pejića, naročito mladima u Bosni i Hercegovini, je da u aktuelnoj konstelaciji, samo zajedništvo, saradnja i uzajamno pomaganje unutar Bosne i Hercegovine, mogu donijeti progres, a da bez toga, "nema nam pomoći“.
Koliko je zaradio Usik, a koliko Fury nakon dramatične borbe u Saudijskoj Arabiji
Izdato narandžasto upozorenje za sutra: U nekim dijelovima se očekuje pola metra snijega
