Posjetili smo kontrolore koji "preuzimaju" bh. nebo: Mi smo semafor u zraku

Načelnik za operacije BHANSA-e govori nam da su svi kontrolori maksimalno istrenirani za sve nepredviđene situacije, a samim tim spremni su odgovoriti na sve izazove. U tome im svakako pomaže i napredna tehnologija.

"Imamo sofisticirane uređaje koji unutar sebe imaju alate koji upozoravaju kontrolora na potencijalni konflikt. Dakle, sve i da je kontrolor napravio grešku, on ima alat koji ga upozorava da nešto mora odraditi. Ako on ne odreaguje, onda postoji i posljednja odbrana i dodatno upozorenje. Pored toga, u avionu postoje uređaji koji komuniciraju između sebe. Stoga je mogućnost da se dva aviona nađu u zraku na istoj visini i istoj tački gotovo ne postoji", pojašnjava nam Ninković.

Inače, BHANSA do sada nije imala nijedan slučaj greške kontrolora u gornjem zračnom prostoru.

U najopterećenijem danu tokom ljetne sezone bh. kontrolori zračnog prometa do sada su imali 200 aviona, dok ih u ljetnoj sezoni 2020. godine očekuje 1.600 aviona koje će morati kontrolisati u jednom danu. Inače, prema evropskim standardima, jedan kontrolor ne bi smio imati više od 15 aviona na vezi u isto vrijeme.

Pod stalnim adrenalinom

Pune ruke posla tako su, između ostalog, i pred kontrolorom zračnog prometa Edinom Bečićem iz Brčkog, kojeg srećemo u prostorijama BHANSA-e.

Iskreno nam govori da nikada nije sanjario o tome da postane kontrolor, čak mu nije bilo ni jasno kakav je to posao.

"Dokumentarac iz kojeg sam najviše naučio o ovom poslu jeste onaj o 11. septembru. Dio priče iz kontrolorskog ugla, kada je zračni prostor Amerike zatvoren, pa kada su kontrolori u Kanadi morali prizemljiti sve avione iz Evrope koji su letjeli za Ameriku, ustvari me upoznao s poslom kontrole zračnog prometa", priča nam Bečić.

Velikoj količini stresa koju ovaj posao nosi uz sebe doprinosi vremenski pritisak, dodaje Bečić.

"Postoje situacije kada znate da morate obaviti određene radnje koje zahtijevaju dvije minute, a imate samo jednu minutu. Pri tome morate brzo odlučiti šta su prioriteti, dok od vas zavise stotine života. Mogu vas naučiti simptomima stresa, ali teško ih je primijetiti kod nas, iako ste u ovom poslu pod konstantnim adrenalinom. Srčani puls stalno raste na 120, 130 pa i 140. Što bi se reklo, osjećate srce u grlu, ali to su sve stvari koje moramo prepoznati, sami sebe smiriti, ne dozvoliti pilotima da osjećaju nervozu u glasu", priča nam Bečić.

Njegova kolegica Nevena Đilas-Subotić iz Banje Luke, iskusniji kontrolor zračnog saobraćaja, koja već pet godina obavlja ovaj posao, dodaje koliko je ovo kompleksan i odgovoran posao.

Najpotrebniji pilotima

"Mi smo umjesto semafora u zračnim putevima. Osiguravamo da se ne stignu dva aviona, da se ne sudare, da sigurno uzlete i slete. Tokom obuke radili smo simulacije svake moguće nepredviđene situacije, od vremenskih neprilika, otkazivanja motora, otmica, prijave bombe u avionu... Može se desiti u toku karijere da se kontroloru zračnog prometa to desi jednom ili nijednom, a može se dešavati svake godine. Stoga je od velike važnosti da budemo dobro istrenirani. Ja kontrolu zračnog saobraćaja upravo doživljavam takvom, da budemo od pomoći kada se desi neka nepredviđena situacija. Avioni su danas dobro opremljeni i u slučaju bilo kakvog incidenta krajnji ishod može biti reakcija autopilota. Mi smo tu najviše potrebni za one situacije u kojima piloti ne mogu sami reagovati. Na primjer, u slučajevima vremenskih nepogoda. Veoma je bitno da piloti u nama osjete tu sigurnost, da ste tu za njih, da ćete im pomoći", kazala nam je Đilas-Subotić.

Kako nam kontrolori pojašnjavaju, najčešće nepredviđene situacije u BiH mogu stvarati vremenske neprilike. BiH je na takvom geografskom položaju gdje se ljeti često stvaraju olujni oblaci koje uzrokuje topao zrak s mora koji se hladi dolaskom na planine. Postoje dani, govore nam kontrolori, kada je cijela BiH neprohodna te se u potpunosti preusmjerava zračni saobraćaj. Tada više niko ne leti po rutama, već svi obilaze naše nebo.

S obzirom na to da se do sada govorilo o potpunom preuzimanju neba iznad BiH, važno je naglasiti da će zbog operativnih potreba dio neba na sjeverozapadu naše zemlje i dalje kontrolisati Hrvatska. Naime, riječ je o kratkim tranzicijama aviona, zbog čega nema smisla da prelaze iz jedne zračne jedinice u drugu, a potom i u treću. Kako nam kažu iz BHANSA-e, to je ustaljena praksa u Evropi da se od jedne zemlje prema drugoj delegira zračni prostor kako bi se prilagodili tokovima zračnog saobraćaja. Važno je napomenuti da će BiH uzimati svoju naknadu i od prometa u ovom dijelu neba.

Uz nadu da će se što manje nepredviđenih situacija naći pred njima, bh. kontrolori spremni su pozdraviti pilote večeras poslije ponoći.