"Zaposlenom pripada pravo na novčanu naknadu na ime ishrane tokom rada od 8,00 KM za svaki dan proveden na radu", piše u Odluci o izmjeni Odluke o visini novčane naknade zaposlenima u institucijama Bosne i Hercegovine za ishranu tokom rada, a koja je objavljena u posljednjem broju Službenog glasnika BiH.
Na ovaj način Vijeće ministara BiH povećalo je topli obrok zaposlenima u institucijama Bosne i Hercegovine za 2 KM dnevno s obzirom na to da je visina novčane naknade za ishranu tokom rada do sada iznosila 6 KM.
Odluku o izmjeni Odluke o visini novčane naknade zaposlenima u institucijama BiH za ishranu tokom rada Vijeće ministara BiH usvojilo je na 165. sjednici, održanoj 30. januara 2019. godine.
"Članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnicima i delegatima u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ministrima i zamjenicima ministara, rukovodiocima i zamjenicima rukovodilaca institucija Bosne i Hercegovine pripada pravo na novčanu naknadu na ime ishrane tokom rada od 6,00 KM za svaki dan proveden na radu", piše u odluci koja je u petak objavljena u Službenom glasniku BiH.
Državnim službenicima i zaposlenicima u institucijama BiH od 1. jula 2019. godine, ako do tada stupi na snagu budžet institucija BiH, topli obrok bit će vraćen na nivo iz 2012. godine, kada je s 8 KM smanjen na 6 KM. Iz Vijeća ministara BiH navode da su na ovaj način ispunjeni sindikalni zahtjevi.
Prilikom razmatranja ove odluke prihvaćena je korekcija predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića, koja se odnosi na izuzeće svih izabranih i imenovanih osoba na nivou Bosne i Hercegovine, kojima visina novčane naknade za ishranu tokom rada ostaje 6 KM.
Inače, BiH je zemlja s jednim od najskupljih administrativnih aparata koji je čest predmet kritika međunarodne i finansijske javnosti. Državne, entitetske i kantonalne institucije vremenom su postale subjekti za zapošljavanje politički podobnih osoba, što se direktno odrazilo i na nefunkcionalnost samog administrativnog sistema.
Podsjećamo, bivši ambasador Velike Britanije u BiH Edward Ferguson 2017. godine rekao je kako je javni sektor u BiH prespor, neučinkovit i skup, a većina njegovih troškova pada na leđa privatnog sektora, što usporava njegov rast.
"Javni sektor funkcioniše kao ogromna sponzorska mreža za stranke na vlasti i daje im nepravičnu prednost kada je riječ o izborima", rekao je Ferguson.
