Predstavljen Nacrt Zakona o građanskoj incijativi u FBiH, u RS-u postoji već 13 godina
Krajem prošle godine, Eko HUB Sarajevo jer prezentovao Nacrt Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica za nivo Kantona Sarajevo, a s obzirom na pozitivne reakcije predstavnika Skupštine Kantona, nastala je ideja da se ista inicijativa uputi i na nivo Federacije BiH u saradnji sa svim Eko HUB-ovima.
Naime, Eko HUB Sarajevo je primjetio da se mnogobrojni okolišni problemi rješavaju na nivou kantona, gradova, općina i mjesnih zajednica, odnosno da se inicijative za rješavanje ovih problema često pokreću na nivou lokalnih samouprava. Međutim, tokom sprovođenja ovih aktivnosti građani/ke i aktivisti/ce nailaze na različite probleme.
Jedan od ključnih problema jeste i pravna neusaglašenosti.
"Dok u RS-u već trinaest godina postoji Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi ("Sl. glasnik RS", 46/10), isti ne postoji u Federaciji BiH, niti zasebno na nivou kantona, što predstavlja veliki problem obzirom da ne postoje harmonizirana pravila o načinu pripreme građanske inicijative, načina prikupljanja potpisa građana/ki, niti zaštiti mehanizmi u odnosu na zaštitu građana/ki i aktivista/ica koji/e nastoje pokrenuti diskusiju pitanjima javnih interesa, poput zašite okoliša i slično", poručili su iz Aarhus centra.
Dodaju da, pored toga, građani/ke i aktivisti/ce nailaze i na administrativno-pravne probleme u odnosu na primjenu statuta općina, gradova i kantona, koji regulišu pitanje građanske incijative, a unutar kojih je naložena obaveza prikupljanja jedinstvenih matičnih brojeva (JMB) da bi predata građanska inicijativa bila validna, što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH.
Navode da je unutar Nacrta Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica Federacije BiH, poseban fokus usmjeren na tzv. "SLAPP" tužbe (skraćenica izvedena od engleskih riječi: Strategic Lawsuit Against Public Participation tj. strateška tužba protiv javnog sudjelovanja).
"Ovakve tužbe se decidno usmjeravaju protiv aktivista/ica tako da ih se optereti troškom pravne odbrane dok ne odustanu od kritike i/ ili protivljenja i/ ili učešća u građanskim inicijativama, i/ili iskazivanja mišljenja o određenoj temi i/ili organizovanja građanskih ili aktivističkih aktivnosti, koje za cilj imaju pokretanja javne rasprave i/ili debate o pitanjima javnog interesa, a sve s ciljem cenzure, zastrašivanja i ušutkivanja", ističu.
Naglašavaju da je ovakav zakon nužan.
"Smatramo da je ovakav zakon nužan jer rješava različite probleme te omogućava veće i lakše učešće građana tokom rješavanja problema od javnog interesa. Veća participativnost građana je i osnovni kanon demokratskog društva, a kao kandidat za EU, obaveza BiH je da taj kanon adekvatno sprovodi. Uistinu građanske inicijative su ključ zdravog demokratskog društva, te građani i aktivisti koji ih pokreću moraju biti adekvatno zaštićeni", istakla je izvršna direktorica Udruženja "Resursni Aarhus centar u BiH", Emina Veljović.
Navodi da se upravo iz tih razloga zagvara ANTI-SLAPP i kaznene odredbe unutar Nacrta.
"U narednih deset dana, ostavili smo rok učesnicima okruglog stola da dostave svoje komentare, i nakon kreiranja usaglašenog teksta Nacrta, uz pomoć zastupnika, isti ćemo uputiti u paralmentarnu proceduru. Iz tog razloga, pozivam sve nevladine organizacije, institucije, medije i građane da podrže ovu inicijativu, prateći dalje naše aktivnosti putem web stranice: https://aarhus.ba/ i našeg Facebooka", zaključila je.
Na okruglom stolu, pored predstavnika Eko HUBova i dugih NVO, aktivno učešće je i uzeo predstavnik Naše stranke, te predstavnik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
