U okviru obilježavanja 65. godišnjice postojanja i rada Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Općina Hadžići je u saradnji s Udruženjem Stanak organizirala izložbu "Stećci Hadžića" u okviru koje su prikazani stećci koji su nedavno otkriveni.
"Općina Hadžići je pokrenula projekat popisa stećaka na području naše općine u okviru državnog projekta i kandidature na UNESCO-ovu listu baštine. Ostvarili smo saradnju s Filozofskim fakultetom i udruženjem Stanak, te formirali komisiju koja je radila istraživanje na terenu. Došli smo do impresivnih rezultata, odnosno otkrili smo oko 70 novih stećaka koji nikad od Vukasovića i prvog pisanja o stećcima 1891 godine nisu evidentirani ili zvanično popisani, kao i neke nove nekropole", rekao je Vahid Alađuz, predsjednik Komisije za historizaciju Općine Hadžići.
Grobnice kneževa
Sada će se obrađivati materijal, te će se izraditi monografija "Srednjovjekovno kulturno-historijsko naslijeđe Općine Hadžići" čija je promocija planirana na Dan ove općine 6. marta. U njoj će se naći i jedna od najvećih nekropola na području KS Medvjedica koja ima 152 stećka, a sljedeći projekat je apliciranje za otkopavanje nekropole u Oseniku.
"Profesori smatraju da sadržava kneževske grobove i iduće godine idemo s kandidaturom i apliciranjem za otkopavanje tri grobnice kako bismo vidjeli šta kriju. Od rezultata ovise dalje aktivnosti", istakao je Alađuz.
Dokaz ekonomske snage
Predsjednik udruženja Stanak prof. doc. Emir O. Filipović kazao je kako su preliminarnim istraživanjima otkrili da se rezultati zapisa o stećcima ne slažu u pogledu brojnosti s aktuelnim stanjem zbog grešaka u metodologiji brojanja i vremena koje je oštetilo nekropole.
"To je autentično naslijeđe koje možemo predstaviti svijetu, a koje bismo trebali i radi sebe zaštititi. Na ovaj način želimo približiti javnosti tematiku stećaka koji su označavali praksu obilježavanja grobnog mjesta pokojnika. Stećci su odraz ekonomske snage bosanskog stanovništva tog vremena i svi koji su imali nadgrobni spomenik sigurno su imali značajna sredstva kako bi ga napravili", rekao je Filipović.
Stare i rijetke knjige
Osim izložbe stećaka, upriličena je i izložba starih i rijetkih knjiga koje baštini Biblioteka Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Izloženo je 50-ak izdanja od 15. do 19. stoljeća koja svjedoče o multikulturalnosti i bogatstvu naše zemlje.
"Ovdje imamo prekrasno iluminirane rukopise koji su vrlo rijetki i dragocjeni. Od 16. stoljeća imamo replike izdanja koja svjedoče o postojanju djela koja su nastala u Hrvatskoj, originalna djela iz 17. stoljeća, te iz 18. stoljeća 33 djela štampana van BiH, što svjedoči o potrebama naših ljudi za knjigom, o tome da su čitali i izučavali, o jezicima koje su znali i sl. Iz 19. stoljeća imamo knjige s ovih prostora iz osmanskog i austrougarskog perioda", rekla je autorica izložbe prof. dr. Senada Dizdar.
U Biblioteci ovog fakulteta nalaze se 1.244 rijetke knjige koje su dostupne javnosti za izučavanje, ali se ne mogu iznositi jer se čuvaju u posebnim uvjetima. Želja fakulteta je digitalizirati ove knjige kako bi one bile dostupne svima.
Nakon otvaranja izložbe upriličen je akademski skup pod nazivom "Filozofski fakultet u akademskom, kulturnom i društvenom životu BiH". Filozofski fakultet je osnovan 1950. godine i među najstarijim je visokoobrazovnim institucijama u Bosni i Hercegovini. Fakultet danas ima 13 odsjeka i dvije katedre.
