Predstavljeno istraživanje o uticaju pandemije na seksualno i reproduktivno zdravlje žena u FBiH
Ispitivanje devet različitih tema - seksualno i reproduktivno zdravlje, partnerski odnosi, nasilje u porodici, rodno zasnovano nasilje, kontracepcija, radno-pravni status prije i u toku pandemije… provedeno je na uzorku od 1.516 ispitanica, od kojih je 90 posto iz Sarajeva, a 10 posto iz Goražda.
Tijana Medvedev Hodžić, program menadžerica Institut za populaciju i razvoj kazala je da je istraživanje provela grupa eksperata iz oblasti ginekologije i civilnog društva.
Žene u pandemiji podnijele veći teret
"Rezultati govore da ženama jeste bio smanjen pristup uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja u nekoliko ključnih mjeseci, kada je sistem bio ograničen, ali i da žene i djevojke u tom trenutku to nisu vidjele kao prioritet. Uticaj pandemije na mentalno zdravlje kod svih je veoma jasan, ne samo kod žena i djevojaka, ali one – što je pokazalo istraživanje, kroz samu pandemiju su podnijele malo veći teret. Posebno se to odnosi na one koje su vodile brigu o domaćinstvu, imale djecu s kojima su radile zadaće u kućnom okruženju, vodile računa o domaćinstvu, radile online od kuće… Sve te uloge s kojima se žena susretala joj nisu davale prostora o svom seksualnom I reporoduktivnom zdravlju", kazala je ona.
Kako je podcrtala, potrebno je posvetiti pažnju na ono što se u tim mjsecima zanemarilo, kako ne bi došlo do negativnih posljedica po zdravlje žena. Kako je rekla, žene trebaju što prije zakazati preglede koje su propustile tokom lockdowna.
Direktorica Zavoda za javno zdravstvo KS prof. dr. Aida Pilav, koja je u bila glavna istraživačica, kazala je da je ovo jedno od najvažnijih istraživanja koje su domaće snage napravile u realnom vremenu te ga je okarakterisala historijskim.
"Ideja je bila da imamo podatke koje možemo odmah iskoristiti i odrediti pravce djelovanja u narednom periodu. U 22. mjesecu smo kako je u svijetu nastupila pandemija, živimo neko novo normalno, ali to je vrh ledenog brijega. Mi smo odlučili da idemo da vidimo šta su tereti i oboljenja koje čekaju ovaj sistem, šta je to šta ćemo morati rješavati. Što prije imamo informacije, to će nam omogućiti da reagujemo na pravi način. Istraživanje je napravljeno s namjerom da pomogne i javnom sektoru i civilnom duštvu, da usmjeri djelovanja u zaštiti seksualnog i reproduktivnog zdravlja, da damo smjernice u kasnijem razvoju strategije”, kazala je dr. Pilav.
Direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu žena iI materinstva KS dr. Enis Hasanović, čije pacijentkinje su uglavnom učestvovale u istraživanju, kazao je da nisu zadovoljni načinom na koji su žene obavljale redovne ginekološke i ostale preglede tokom pandemije.
"Na pitanje koliko su prije pandemije odlazile na ove preglede, oko 60 posto ispitanica u Sarajevu je odgovorilo da su to radile , a oko 40 posto da nisu. Otprilike 50 posto njih je imalo izabranog ginekeologa. Nažalost, jako mali broj ispitanica - oko 30 posto je prije pandemije odlazio na reglede dojki, ultrazvuk i mamografiju. U Goraždu je taj procenat još manji. Taj dio je bi loš i prije, ostao je i u toku pandemije", kazao je dr. Hasanović.
Konstatrirao je da u toku pandemije nije došlo do drastičnog smanjenja mogućnosti pružanja usluga iz oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja.
"To je bilo slabo i prije pandemije, a u toku pandemije smo dobili otprilike iste cifre osoba koje su zatražile i dobile uslugu. Od onih koje su zatražile uslugu u toku pandemije, oko 70 posto je zadovoljno I izuzetno zadovoljno uslugama, dok je jako nezadovoljnih oko 3-4 posto, što je u suštini podjednako kao i prije pandemije. Tri posto je reklo da u toku pandemije nije moglo dobiti operaciju koja nije bila hitna, a ostale su dobile te operacije", naveo je dr. Hasnović.
Rezultati istraživanjam kako je dodao, pokazali su da je mali je procenat žena koje su mogle dobiti uslugu telefonom, odnosno u digitalnom formatu. Kada je u pitanju vrijeme čekanja za pregled, 15-ak posto je odgovorilo da je to dva-tri dana, 30-ak posto je reklo tri do pet dana, a oko 15 posto ispitanica uslugu su dobile istog dana.
"Što se tiče Zavoda, sve usluge nisu pružene samo u martu i aprilu prošle godine, kada je bilo proglašeno stanje prirodne nesreće i kada su na snazi bila ograničenja", rekao je dr. Hasnović.
Ove usluge moraju biti prioritet
Podcrtao je da se radi o ozbiljnom istraživanje, na osnovu kojih su već predložene određene preporuke. One su u smjeru da ova kategorija i usluge iz ove oblasti trebaju biti prioritet, kako u toku ove pandemije, odnosno bilo kojeg drugog javnozdravstvenog problema tokom kojeg se realno ne mogu pružati sve usluge.
"Jedna od preporuka je i da se poveća dostupnost kontraceptivnih sredstava. Gledajući u evropskim razmjerima, i prije i poslije pandemije mi smo na niskom nivou korištenja savremenih metoda kontracepcije, veoma je nizak procent. To bi trebalo povećati. Preporuka je da se omogući lakši pristup kontraceptivnim sredstvima i metodama. Preporuka je i da se napravi mreža ustanova i plan rada u vanrednim okolnostima", kazao je dr. Hasanović.
Kako je danas istaknuto, FBiH trenutno nema strategiju seksualnog i reproduktivnog zdravlja, jer je prethodna tretirala period do 2019. godine, pa će podaci ovoga istraživanja moći biti korišteni I za izradu nove strategije.
