Prevoditeljica znakovnog jezika otkriva kako povezuje dva svijeta i koliko gluhe i nagluhe osobe putuju

Danas, kada prevodi na televiziji, na događajima ili u direktnoj komunikaciji, shvata koliko je važno da gluhe i nagluhe osobe imaju tumače koji ne samo da znaju znakovni jezik, već i razumiju kulturu i svakodnevne izazove ove zajednice.

Povezivanje dva svijeta

Nagluhost nije nešto što je odmah uočljivo. Tumači znakovnog jezika su most između dvije zajednice – onih koji čuju i onih koji koriste vizuelnu komunikaciju. Iako mnogi misle da slušni aparati potpuno rješavaju problem, Alma objašnjava da to nije tako.

"Osobe s oštećenjem sluha često ulažu veliki napor u čitanje s usana, a to zahtijeva mnogo energije i koncentracije", ističe.

Jedan od načina na koji svi možemo olakšati komunikaciju je da imamo strpljenja, gledamo osobu direktno dok govorimo i budemo spremni ponoviti ili čak napisati poruku ako je potrebno.

Znakovni jezik u BiH – gdje smo danas?

Iako se svijest o znakovnom jeziku povećava, posebno kroz televizijske programe s titlovima, Alma napominje da još uvijek postoje velike prepreke.

"Svijest o važnosti znakovnog jezika je u ovom novom stoljeću itekako podignuta na veći nivo i mogu slobodno reći da se polako osvještavamo o njegovoj upotrebi i o tome koliko je to primarna informacija za svaku gluhu osobu, pored titlovanih audio-video sadržaja koji nam se u ovom novom dobu nude. Problem nije posve riješen u manjim lokalnim zajednicama i gradovima gdje je poznavanje i korištenje znakovnog jezika svedeno na minimum", primjećuje Mujanović.

Smatra da bi institucije i javni sektor trebali kontinuirano raditi kako bi osigurali ravnopravnost osoba s oštećenjem sluha. Ljepota jezika ruku

Govoreći o ljepoti jezika ruku, Alma kaže da znakovni jezik nije samo alat komunikacije, već da nosi emociju, kulturu i bogatstvo izražavanja.

"Znakovni jezik ima mnoge prednosti. Možete komunicirati u bučnim prostorijama, kroz zatvoreni prozor, na velikim udaljenostima, pa čak i pod vodom. Znakovni jezik je jezik u kojem kroz par pokreta možete mnogo da ispričate, uz opisivanje detalja koji priči dodaju još veću važnost", ističe s osmijehom. Ipak, mnogi ljudi i dalje imaju pogrešne pretpostavke, poput one da je znakovni jezik univerzalan ili da se gluhe osobe sporazumijevaju na engleskom jeziku. Kako bi dodatno promovirala znakovni jezik, Alma i njeni saradnici osnovali su udruženje "Znak za riječ", koje putem društvenih mreža i različitih aktivnosti širi svijest i edukuje javnost.

Kako lakše i ugodnije putovati – projekat Danova

Uoči 12. februara, kada u Sarajevu zakazana radionica Međunarodnog aerodroma Sarajevo posvećena unapređenjima za putnike s invaliditetom, s Almom smo razgovarali i o tome koliko putovanja za osobe s oštećenjem sluha mogu biti izazovna.

"Poznajući njihov aktivizam i zalaganje u društvu, mogu reći da imaju prilike da često putuju i da kulturne i jezičke barijere nisu bile prepreke u tim aktivnostima. Veći problem mogu predstavljati promjene leta ili gatea i druge promjene jer mogu uznemiriti osobu s invaliditetom koja nije sigurna da li može da vrijeme stići na određeno mjesto", navodi.

Prema njenim riječima, Međunarodni aerodrom Sarajevo je već poduzeo najvažnije korake u tom smjeru jer je ključno prilagoditi i uskladiti usluge prema potrebama osoba s invaliditetom na osnovu njihovog oblika invaliditeta.

Podsjećamo, sarajevski aerodrom provodi projekat Danova, koji je usmjeren na uvođenje inovativnih usluga prevoza za osobe s invaliditetom u Dunavskoj regiji. Prvi dio projekta bio je fokusiran na slijepe i slabovidne osobe, dok aktuelni dio, nazvan Danova Next, uvodi poboljšanja u dostupnosti prevoza za gluhe i nagluhe osobe.