"Ja sam taj Avdo"
541

Prije 28 godina zarobljen je Avdo Palić, oficir koji je svojim životom spasio civile Žepe

Piše: Fadil Hadžiabdić
Screenshoot: Youtube
Screenshoot: Youtube
Nekada su samo trenutak i rečenica dovoljni da jasno pokažu karakter kako ljudi tako i ratova. "Ja sam taj Avdo kojeg tražite" je rečenica sa kojom je pukovnik Avdo Palić svjesno se predao u ruke oficirima, a zapravo hajducima Vojske Republike Srpske.
Avdo Palić je bio pukovnik Armije Republike Bosne i Hercegovine i komandant odbrane Žepe tokom agresije. Prijeratni nastavnik je tri i po godine prkosno branio malo mjesto dok su na njega jurišale horde vođene školovanim "oficirima" koji su manjak vojnog znanja nadoknađivali napadima na civile, bjesomučnim granatiranjima i konačno genocidom.

Na današnji dan 1995. godine Palić je krenuo na pregovore sa ratnim zločincem Ratkom Mladićem u kampu UNPROFOR-a na Bokšanici kod Žepe. Dočekao ga je još jedan ratni zločinac Zdravko Tolimir, i upravo je njemu prkosno i uz osmijeh Palić pružio ruku i izgovorio rečenicu "Ja sam taj Avdo kojeg tražite". Palić je svojim potezom u stilu mitskih heroja spasio stanovnike Žepe od krvničkog noža, a sebi osigurao besmrtnost.

Uprkos tome što je Palić došao da pregovora, suprotno svim pravilima ratovanja zarobljen je i četvrtog augusta iz Žepe odveden u tajni vojni zatvor u Bijeljini. Petog septembra su ga iz Bijeljine po naređenju Glavnog štaba Vojske RS-a odveli kapetan Dragomir Pećanac i pripadnik VRS Željko Mijatović. Upravo se taj datum, 5. septembar, smatra danom kada je ubijen.

Palićevi potezi su pokazali oštru razliku između Armije Republike Bosne i Hercegovine i Vojske Republike Srpske. Dok je Palić otišao na pregovore kako bi spasio živote civila, Vojska RS-a i MUP RS-a su činili zločine. Da su "oficiri" sa kojima je Palić trebao da pregovara zaista bili oficiri oni bi od Palića učili se prvo ratnom umijeću, a zatim i oficirskoj riječi i časti. Oficiri jedne vojske su davali život da zaštite civile, dok su drugi dali dušu đavolu kako bi izvršili masakre.

Poštovanje prema protivniku je zabilježeno još prije 2.500 godina. Herodot je u svojoj Historiji pisao o zarobljenom helenskom mornaru kojeg su Perzijanci ostavili na životu jer su se divili njegovoj hrabrosti. Pokazalo se da "oficiri" koji su zarobili Palića nisu bili na razini svijesti koja je postojala prije dva i po milenija, nego samo mrlje na stranicama historije.

Iz ovih razloga će Avdino ime odjekivati kroz historiju dok postoji civilizacija, a ako se ime Avde Palića ikada zaboravi to će značiti i da je civilizacija nestala. Sa druge strane imena njegovih ubica će biti izvor sramote i za njihove nasljednike i zauvijek će ostati samo primjer toga koliko nisko nešto što se zove čovjekom može pasti prije nego bude zaboravljeno.

Palićevi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice u novembru 2001. godine u Vragolovima kod Rogatice, zajedno s ostacima još osam žrtava. Nakon prve neuspješne analize, u augustu 2009. utvrđeno je da ostaci pripadaju Avdi Paliću. Sahranjen je u haremu Ali-Pašine džamije u Sarajevu.