Profesor emeritus Mehmed Bublin o urbanizmu i politici: Kako stranački talovi "grade" u BiH
Iako je u osamdesetim godinama i već odavno u penziji, to za Bublina ne znači bijeg od onoga čemu je posvetio cijeli život - urbanizma, građenja, arhitekture i prostornog planiranja.
"Glavna orijentacija u životu bio mi je rad, i to najviše društveni rad. Svojim studentima kažem da ja nisam onaj koji samo čita knjige, već ih i prepričavam", rekao nam je Bublin na početku razgovora na Institutu za hidrotehniku Građevinskog fakulteta Sarajevo.
Najveći razvojni projekt u BiH - izgrađeno 100 kilometara puta
Za svoju 81 godinu nagledao se svega. Izrađivao je prostorne planove općina, gradova, kantona te godinama govorio o razvoju saobraćaja u BiH. Ipak i danas prolazi ulicama koje decenijama čekaju na svoju obnovu. Aktivno prati dešavanja u državi i ne može sakriti svoje razočarenje sadašnjim sistemom.
"Imamo jednu opću političku neodgovornost. Imamo nekakva privatna i stranačka udruženja koja vladaju čitavim sistemom. To su neke interesne grupe koje su međusobno uvezane i nikome ne odgovaraju ni za šta", riječi su kojima nas Bublin uvodi u svoju analizu saobraćajnica, a najprije najvećeg razvojnog projekta u BiH - Koridora 5C.
Glavna orijentacija BiH poslije rata bila je izgradnja cesta i autocesta za brzi saobraćaj. Stručnjaci, među kojima i Bublin, tada su došli do podatka da je našoj zemlji potrebno 1.200 kilometara autocesta. Do danas je izgrađeno samo stotinu kilometara.
"Desetak godina se govorilo o izgradnji Koridora 5C. Nauka je dala svoje mišljenje. Na kraju smo među državnim ministrima koji su vodili izgradnju puta prvo imali elektroinžinjera, pa ljekara, pa sportistu, pa sad mašinskog inžinjera. To govori koliko se poštovao taj najveći razvojni projekt BiH. RS je vodila svoju politiku, a FBiH svoju. Formalno su, dok je Ismir Jusko bio ministar, govorili o zajedničkim strategijama na nekim skupovima, ali to je bilo samo adiranje da spoje strategije koje su nespojive. Primjer je pravac prema istoku gdje su oni predlagali da od Lukavice ide preko Romanije. Zamislite sad da sa 500 metara Sarajeva vi dižete put na 1.500 metara i spuštate se na 200 metara nadmorske visine. Gdje danas u Evropi imate autoceste po planinama. Pa imamo dolinu Miljacke, dolinu Prače...", govori Bublin.
Koridor 5C bio je ucrtan u prostorni plan BiH četrdesetih godina, a sedamdesetih godina već je završena prva faza koja, nažalost, nije nastavljena. Ovaj razvojni projekt danas je doveden nigdje, smatra Bublin.
"Izgradili smo samo 100 kilometara puta, i to u FBiH. Dodik i njegovi su vodili projekt od Banje Luke prema Bosanskoj Gradišci. Ništa nisu uradili, opstruirali su Koridor 5C. I dalje ga opstruiraju s novim ministrom. Žele s Vučićem realizovati politički projekt preko Bijeljine. S druge strane, u FBiH nema želje i volje za javnim projektima. Od svega je napravljeno samo stotinu kilometara puta, i to opet pogrešno. Nismo riješili problem Sarajeva kao čvorišta, nismo riješili problem Mostara, a ni problem Doboja. Treba početi od čvorišta, pa između čvorišta spajati puteve. Radili smo na jugu vezu radi Gospe, jer treba malo Hrvatima, malo Bošnjacima, malo Srbima. Svako svoju politiku vodi. U međuvremenu, Hrvatska je napravila hiljadu kilometara cesta, autocesta i cesta za brzi saobraćaj. To pokazuje gdje smo mi. Sad imamo priče da će se raditi Prenj i obilaznica Mostara, ali od toga nema nešta", kazao nam je Bublin.
Podsjetimo, tunel Prenj treba se graditi kao nastavak Koridora 5C prema Mostaru. Ovaj tunel je dug oko osam kilometara.
Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda i direktor Evropske investicijske banke za Sloveniju, Hrvatsku i zapadni Balkan Mateo Rivellini potpisali su nedavno novi ugovor za finansiranje dvije dionice autoceste na Koridoru 5C vrijedan 140 miliona eura. Kad će se graditi, ko će graditi i kako, ostaje da vidimo.
Angažovanje stranačkih firmi
Profesor emeritus nadalje ističe da je veliki problem što vlasti i u FBiH i RS-u godinama angažuju svoje izvođače radova, stranačke firme.
"Onaj koji ugovara radove u talu je s izvođačima", kaže Bublin.
A u takvim talovima nema prostora za glas struke. Profesor i njemu slični kroz svoje zalaganje su uvijek bili spremni pomoći, ali niko ih ne pita ni za šta.
"Poslije Drugog svjetskog rata gotovo pola ljudi bilo je iz šume, seljani. Svi moji profesori tada su bili u svim komisijama i odlučivali o važnim stvarima i investicijama. Pa sjetimo se Đure Pucara. On je bio obični kovač", govori nam Bublin te se vraća na sadašnjost: "Sve se svodi na to da se zastupaju interesi pojedinaca. Neki dan slušam Efendića. Pametan momak, čini se da je van discipline stranke. Kaže on da se čitava aktivnost SDA svodi da to da se naprave izbori, dobije vlast i podijele fotelje. Niko više ni o čemu ne vodi računa. Ko je od političara ikada odgovarao za ono što je obećao kroz svoje programe? Čuli smo razne priče 'moj narod, naš narod' i slično, ali niko nikad nije imao obraza da odgovara za ono što je uradio i da narodu podnese račun. Dok je ovaj sportaš iz SBB-a bio ministar, govorio je da je otvoren za sve stručnjake. Ja mu pošaljem svoju knjigu 'Koridor 5C' i ponudim mu se. Nikada mi se nije javio ni na telefon da se barem zahvali. Spremni su oni sve pričati samo da budu na pozicijama".
Bublin ne krije da krivi građane što je politika umiješala prste u svaku sferu života.
"Pitanje je šta nas je snašlo poslije rata koji su poveli nacionalisti, a koji su i dalje na vlasti. Kriminal nazivamo državnim udarom, evo pokazala nam je to i ova posljednja afera. Dali smo im povjerenje. A ako nas varaju na izborima, onda smo im i to omogućili. Evo ja sam sad pred izbore dobio čestitku za Bajram i 50 KM od nekoga. Oni sada kupuju ljude, umjesto da rješavaju suštinske stvari. Imamo pravo izbora, ali gdje su ti glasovi. Evo nas naučnih radnika je barem 1.500. Gdje su da kažu nešto? Ne osjeti se njihov angažman. Sve ostaje samo na kritičkim stavovima. Pošto se bavim prostornim planiranjem, govorim o tome šta bi trebalo uraditi u budućnosti, a ne samo da kritikujem", rekao nam je Bublin.
Profesor emeritus je u periodu od 1972. do 1978. godine bio angažovan na poslovima urbanizma i komunalnih djelatnosti u Općini Centar i Skupštini grada Sarajeva. On je zajedno s tadašnjim gradonačelnikom postavio kamen temeljac na Stupsku petlju, ali je kroz godine Općina Ilidža dala prodavnici namještaja prostor usred petlje. Slične situacije dešavaju se i danas. Bublin se stoga vraća na "talove" o kojima je ranije pričao.
"U glavnom gradu imamo matricu saobraćajnica koja je određena negdje prvim ozbiljnijim urbanističkim planom 1965. godine. Uspostavljena je matrica primarnih gradskih saobraćajnica. To su tri longitudinale i 13 transferzala, odnosno 12 s obzirom na to da ovu na Marijin-Dvoru nazivamo nultom transferzalom. Mnogo vremena prolazi dok se ne realizuju projekti. Uvijek neko podmeće nogu. Prodat će i državu i grad za interese prodajnih centara 'Penny' i sličnih njima. Projekt Prve transferzale može se završiti za dvije godine, bez ikakvih problema, ali ništa ne rade. Neće ili nema interesa. Oni ne vide javni interes, samo privatni interes. Imamo problem i nulte tranferzale na Marijin-Dvoru. Pogledajte koliki je tržni centar tamo izgrađen, a onda prođite onim dijelom puta do Miljacke. Sramota. Tolika investicija, a ne mari se za okolne saobraćajnice. To govori o odnosu prema gradu. Gradeći objekte zapostavljaju infrastrukturu na kojoj će funkcionisati ti objekti, od vodovoda, kanalizacije, saobraćaja, parkinga. Moram se osvrnuti i na građenje na Stupu. Cirkus. Ko ima od toga korist? Njihovi privatnici. Izvođači koji prikupljaju gradsku rentu i političari koji su im dali lokaciju, kao i oni iz Zavoda za izgradnju koji crtaju naopake lokacije", naglašava Bublin.
Profesor ipak ističe da ima prosperitetnih općina poput Gračanice, Tešnja, Srebrenika...
"Vitez je bio ništa, ali su napredovali zahvaljući utaji poreza poslije rata. Zato je Visoko propalo sa SDA, a nekada je bio vrhunski grad po proizvodnji kože o kojem se govorilo u New Yorku i Parizu", kaže Bublin.
Na kraju razgovora pitamo profesora kako će se građani spasiti politike koja potiskuje razvoj zajednica, države. On nam odgovara da nam nema druge već "izaći na izbore i skidati ih s vlasti".
"Postoji opća neodgovornost političara prema gađanima. Institucije koje ih trebaju kontrolisati, oni su degradirali. Političari su se uvezali i time su se potpuno umanjile sposobnosti institucija. Moraju doći neki novi lideri koji će zastupati javne interese, koji će imati hrabrost, energiju, volju i želju da osiguraju narodu, svojoj djeci i unučadima bolju budućnost. Ne mogu shvatiti gdje je granica nezasitosti među tim silnim vilama, automobilima i biznisima. Gdje je granica neshvatanja i nerazuma u rušenju budućnosti njihove djece i unuka. Šta će kada nam sva pamet ode. Od čega ćemo živjeti", zaključio je veliki znalac u razgovoru za Klix.ba.
Ispratio nas je pružajući nam dvije knjige s njegovim potpisom "Sarajevo Grad budućnosti" i "Jugoslavija - epohalna ostvarenja i memorija zaborava". Intervju završavamo citatom o glavnom gradu BiH iz jedne od njih.
"Znanje kojim raspolažemo (a ne koristimo ga), kao i energija građenja u svijetlim trenucima prošlosti ovog grada, pokazuju na koje je iskorake spreman ovaj posebni i jedinstveni grad. Stoga je kreiranje njegove budućnosti obaveza i odgovornost njegovih stanovnika, stručnjaka i političara, poštujući kontinuitet i kontekst u razvoju".
