Profesor Nusret Drešković o poplavama: Zašto za kratko vrijeme padne mnogo kiše i koja je uloga šuma
Pitali smo ga koliko su poplave posljedica prirodnog djelovanja, a koliko posljedica ljudskog djelovanja.
"Ovo je posljedica i prirodnog i ljudskog djelovanja. Priroda nije odgovorna za efekte koje proizvodi, a koje je u konačnici inicirao sam čovjek - antropogeni faktor. Živimo u vremenu kada je Bosna i Hercegovina po pitanju klimatskih promjena obojena u crveno. To znači da smo direktno ugroženi klimatskim promjenama, što je prepoznato i u nacionalnim izvještajima o klimatskim promjenama. Dakle, riječ je o nečemu što državi nije nepoznato", napomenuo je.
Dodaje da naučnici u kontinuitetu informiraju javnost i vlasti da je Bosna i Hercegovina direktno pogođena negativnim utjecajima klimatskih promjena, u smislu ekstremizacije vremena.
"Ove godine smo imali dugotrajne suše, a sada se događa nešto drugo - dio godine koji je u pluviometrijskom režimu označen kao glavni padavinski maksimum. Dakle, govorimo o novembru i decembru te mjesecima koji su vremenski nestabilni, kakvi su januar i oktobar", rekao je.
Velika količina padavina u kratko vrijeme
Drešković je naglasio da se tek očekuju negativne promjene kada je u pitanju režim padavina.
"Ovo što sada imamo nije period padavinskog maksimuma, već su ovo periodi prijelaza iz ljeta u zimu, zbog čega je jako nestabilan. Drugim riječma, tek očekujemo prave negativne efekte promjena u pluviometrijskom režimu tokom novembra i decembra. Posebno se to odnosi na drugu polovinu novembra i prvu polovinu decembra, a nakon kojih slijedi hladno zatišje pred tzv. sekundarni padavinski minimum", ukazao je.
Obrazložio je zašto se događa da za kratko vrijeme bude velika količina padavina.
"Stalno ukazujemo da zbog rasta zimskih temperatura, koje u prosjeku nisu više ispod nula stepeni celzijusovih, što je slučaj i u Sarajevu, nemamo više padavina u čvrstom stanju, barem nekih mjesec dana. Padavine u čvrstom stanju se događaju, ali se brzo istope zbog upliva toplijih zračnih masa s juga i jugozapada. Otapanje snijega se poklopi s tečnim padavinama koje su posljedica ciklonalnog djelovanja zračnih masa, što za posljedicu ima veliku količinu padavina u kratkom periodu", objasnio je.
Urbanističko planiranje
Istakao je da se posljedice prirodnih katastrofa mogu ublažiti, kako je izjavio za Klix.ba, samo vrlo preciznim urbanističkim planiranjem, ali da je to nešto u čemu smo potpuno zakazali.
"Oni čiji bilbordi vise i koji se kunu da će donijeti boljitak to uopće ne primjećuju i o tome nemaju pojma. Nije kvalitet života u Sarajevu samo u pravljenju zgrada i parkova. Kada su poplave, političari su u tišini, nema ih da se fotografišu. Nema ih u uništenim naseljima, a trebali su biti tamo", rekao je.
(Ne)djelovanjem vlasti je nezadovoljan i zbog toga što po pitanju klimatskih promjena i prirodnih katastrofa ne slušaju nauku.
"Oni koji su preuzeli mandate trebali su razgovarati s naučnicima Sarajevskog univerziteta te planirati jedine moguće mjere. Kao profesor i dekan fakulteta koji izučava ova pitanja još nisam pozvan da razgovaramo i ozbiljno započnemo aktivnosti po ovim pitanjima. To je nešto što je nepopularno, zahtjevno, teško i što dovodi do srži kada je u pitanju bh. politika. Naime, političari uopće nemaju elementarna predznanja o ovim problemima niti nemaju kapaciteta da ih percipiraju. Zbog toga imamo ponavljanje istih scenarija", konstatirao je Drešković.
Građanima je poručio da kao zajednica uopće ne vodimo računa o tome šta su naši primarni interesi.
"Primarni interes je infrastruktura i znanja koja su fokusirana na zaštiti stanovništva i materijalnih dobara od ekstremnih vremenskih stanja koja će biti sve gora. Vidite da već u oktobru počinju poplave. Sjećate li se majskih poplava iz 2014. - nismo naučili lekcije. Situacija je ista - političari se bave sobom i svojim interesima, a zaboravljeni su interesi građana", dodaje.
Kako je naveo, političari misle da samo oni trebaju donositi odluke, a ne da se konsultuju s institucijama koje to znaju, pa da samo provode smjernice tih institucija.
"To je ključni problem koji sam identificirao u 30-godišnjoj naučnoj karijeri. Političari još ne shvataju da su servis građana. I dalje misle da su potpuno samostalni u načinu donošenja odluka, onako kako oni misle. To je primitivizam i zabluda čiju cijenu plaćamo posljednjih 30 godina", kazao je.
Uloga šuma
Drešković je u nastavku razgovora za Klix.ba govorio o ulozi šuma u zaštiti od prirodnih katastrofa.
"Šume su jedan od ključnih prirodnih faktora koji imaju ulogu regulatora bujičnih tokova. Naime, korijen drveća apsorbira vodu i zadržava vodu u tlu te na taj način sprečava klizišta i odrone. Zbog toga je veoma bitno kako se gazduje šumama. Postoje šumska preduzeća koja samo gledaju oblovinu, a ne ekološku funkciju šuma, koja je ključna za ublažavanje klimatskih promjena", naglasio je.
Istakao je da su šume ključne i za ublažavanje posljedica suša jer fotosintetskim procesom snižavaju temperature. Njegova poruka onima koji imaju ovaj resurs pod kontrolom jeste da počnu razmišljati prvenstveno o ekološkoj funkciji šuma, a onda o drvnoj masi.
