PROI: Zakon o ograničenoj upotrebi duhana ima potencijal da spasi hiljade života

Lazović je izjavio i kako je “duhanska industrija sasvim legitimna industrija koja razgovara sa državnim organima u svih 180 zemalja potpisnica Konvencije”. Ističemo kako je Okvirna konvencija vrlo jasna po ovom pitanju u svom Članu 5.3 koji bilo kakvu interakciju predstavnika ove industrije i vlasti kada je u pitanju proces uvođenja javno-zdravstvenih politika iz oblasti kontrole duhana prepoznaje kao sukob interesa.

Zaštita zdravlja primarni je cilj donošenja ovog zakona. Iz tog razloga apsurdno je da predstavnici industrije čiji proizvod narušava zdravlje i onih koji ga konzumiraju i onih koji se u tom trenutku nalaze u blizini, komentira zdravstveni zakon. Sve dok imamo statistiku koja nam pokazuje da se samo u FBiH čak tri četvrine svih smrtnih slučajeva od bolesti može povezati sa pušenjem ili pasivnim pušenjem imamo itekako dobar razlog za zagovaranje i podržavanje ovakvog zakona.

Tragikomično je što se plaćanje poreza u državni budžet ističe kao pozitivan primjer i značaj duhanske industrije. Prije svega, iznosi uplaćenih poreza i akciza, koje Lazović naziva “doprinos”, ne može se porediti sa iznosima troškova koji nastaju zbog konzumiranja duhanskih proizvoda, a posebno sa zdravstvenim troškovima zbog tretiranja oboljenja povezanih sa pušenjem. A kad već govorimo o novcu i stavljamo na vagu poreze i akcize, trebamo se sjetiti i toga da ljudski život nema cijenu i zapitati se koliko ‘doprinosa budžetu’ vrijedi 11 000 izgubljenih života godišnje u FBiH, nastalih kao posljedica kardio-vaskularnih i malignih oboljenja.

Zaštita od izlaganja duhanskom dimu je pravo svih nas

Većina razvijenih zemalja je uvela ili ima tendenciju uvođenja ka potpunom ograničenju upotrebe duhanskih proizvoda u zatvorenim javnim prostorima. Jedan od takvih primjera je Austrija koja od maja naredne godine uvodi potpuno ograničenje pušenja u zatvorenim javnim prostorima. U onim slučajevima kada u takvim zemljama još uvijek postoje odvojene prostorije za pušače, uglavnom se radi o potpuno izoliranim prostorima u kojima se ne poslužuje hrana i u koje ne ulaze ugostiteljski radnici.

Želimo podsjetiti i na izjavu šefa Delegacije Europske unije u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH ambasadora Lars-Gunnar Wigemarka o tome kako “mora biti jasno da je legislativa za kontrolu duhana koja je trenutno u proceduri u oba entiteta podržana od strane Europske unije, da predstavlja važan dio u procesu EU integracije, a i da se pitanja iz ove oblasti nalaze u upitniku Europske komisije.”

U novom zakonu se ne radi o oduzimanju ‘prava’ pušača da konzumiraju cigarete. Novi zakon predviđa da pušači mogu konzumirati iste na otvorenom i u privatnim objektima. Dakle, radi se o zaštiti onih kojih se nalaze u blizini pušača i zatvorenom prostoru. Radi se o zaštiti svakog odraslog čovjeka i djeteta koji kad uđe u zatvoreni javni prostor, biva izložen štetnom duhanskom dimu. Radi se i o zaštiti pušača, ne samo nepušača. Ne smijemo se zavaravati da bi odvojene prostorije napravile napredak. Iste imamo propisane zakonom još od 1998. godine, a statistika smrtnosti i izloženosti dimu dovoljno nam govori o njihovoj ‘efikasnosti’. Pravo na zrak koji ne ugrožava zdravlje i život osnovno je ljudsko pravo svakog građanina i upravo to je ono što bi novi zakon osigurao.

Argumenti o opasnosti od crnog tržišta su isplanirani i neutemeljeni

U svom odgovoru na pitanje o uzrocima poskupljenja cigareta na tržištu BiH, Lazović je kao problem istakao rast akciza naglasivši nesklad sa kupovnom moći stanovništva, koji se usljed svega počinju okretati “crnom tržištu.”

Naglašavanje opasnosti od crnog tržišta dokazano je neutemeljena argumentacija koja se neprestano ponavlja u toku suočavanja duhanske industrije sa efikasnim javno-zdravstvenim politikama koje se vežu za akcize na duhanske proizvode. Mnogo je dokaza širom svijeta koji upućuju na tu neutemeljenost, među kojima je i Pregled Svjetske zdravstvene organizacije o rezultatima brojnih istraživanja na ovu temu i analiza dostupnih podataka. SZO naglašava kako se u borbi protiv mjera kontrole duhana duhanska industrija služi uglavnom istim ili sličnim argumentima i taktikama. Kada je crno tržište u pitanju, postoje i dokazi o direktnoj umiješanosti proizvođača cigareta i drugih duhanskih proizvoda u nelegalnu trgovinu. Dok javno zagovara protiv iste, duhanska industrija aktivan je učesnik u crnom tržištu duhanskih proizvoda, a istovremeno se predstavlja kao društveno odgovorna i ‘partner’ vladama u borbi protiv istog. Taktika predstavljanja duhanskih kompanija kao “društveno odgovornih” i “aktivnih sudionika u borbi protiv crnog tržišta” zabilježena je u zemljama poput Irske, Mađarske, Njemačke, Austrije, Češke Republike, Poljske, Slovenije, Crne Gore i mnogih drugih.

"Potrošači koji umiju prepoznati vrhunski kvalitet" ili "Hvala vam što pušite"

Na kraju Lazović je izjavio i kako “Philip Morris Bosnu i Hercegovinu smatra tržištem koje ima potencijal” i to “prije svega zahvaljujući potrošačima koji umiju prepoznati vrhunski kvalitet proizvoda.”

Nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju zaista i jesu tržište koje ima potencijal za duhansku industriju zbog slabo razvijene svijesti stanovništva o štetnosti pušenja. To su zemlje gdje duhanske kompanije sada ulažu najviše napora u borbi protiv efikasnih zakonskih mjera. Nakon neuspjele borbe u razvijenim zemljama i bezbroj izgubljenih sudskih sporova, pojavljuje se nova prijetnja za profitne interese. Svima je jasno da je jedna od takvih zemalja i Bosna i Hercegovina i da se takva borba vodi upravo sada pred očima svih nas. Zbog toga apelujemo na javnost i na donosioce odluka da s posebnim oprezom pristupe argumentima i izjavama predstavnika duhanske industrije.

Predstavnici duhanskih kompanija imaju razlog da se zahvale svima koji konzumiraju duhanske proizvode, pri tome ugrožavajući i svoj život, i živote onih oko njih, uzimajući u obzir da na kraju isključivo profitira duhanska industrija. Ipak, drago nam je vidjet da javnost ne prihvata “zdravo za gotovo” poruke predstavnika ove industrije, što je vidljivo u reakcijama i komentarima te ukazuje da nije tako lako prevariti građane i građanke Bosne i Hercegovine.