Propao još jedan sastanak bh. političkih lidera s komesarom Fuleom

"To je bila neka vrsta konsolidovanog prijedloga koji su dosad bili pred nama i ukazivao je na to da je moguće naći rješenje. Nažalost tih početnih 14 tačaka nije bilo prihvatljivo za jedan broj učesnika u razgovoru", rekao je Lagumdžija, izražavajući žaljenje što se ovaj predloženi dokument nije razradio do kraja.

On je naglasio da su se pojavile i ideje koje su značile i početak procesa crtanja karata i prijedlozi koji su išli ka tome da se vrati na poziciju od prije pola godine kada je predlagano da se tačno definišu koji kantoni su u jednom izbornom području, a koji u drugom u Federaciji BiH.

"To je nešto što je bilo neprihvatljivo za jedan broj učesnika, za mene je bilo potpuno neprihvatljivo i na tim osnovama se nije moglo razgovarati. Smatram da niko u BiH nema pravo tražiti i prihvatiti rješenje koje bi značilo jednu nefunkcionalnu zemlju koja bi bila dalje razmrvljena i podijeljena", rekao je lider SDP-a BiH.

Lagumdžija je napomenuo da je od predstavnika EU, s obzirom na situaciju u zemlji, tražio da bez obzira što se ne može doći do rješenja o provođenju odluke Suda u Strazburu u predmetu Sejdić i Finci, ubrzaju razgovori i pruži tehnička pomoć u implementaciji poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava, pravosuđe i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Govoreći o rješenjima koji su predlagani za izborna područja u Federaciji BiH, Lagumdžija je kazao da se u radnoj verziji pojavio prijedlog da se konkretna četiri kantona u Ustavu definišu kao područje broj dva - Livno, Zapadna Hercegovina, Hercegovačko-neretvanski kanton i Posavina.

"Taj prijedlog je bio u jednom trenutku kao radna verzija i prijedlog za razmišljanje", rekao je Lagumdžija.

Izetbegović: "Plutajući kantoni" neprihvatljivi za Hrvate

"Komesar za proširenje EU Stefan Fule i predstavnici EU pokazali su zaista veliki entuzijazam , ali nažalost nismo uspjeli", izjavio je noćas zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović.

Napomenuo je da su bili na tragu rješenja sa prijedlogom da se deset kantona razdvoji na dvije grupe .

"Definisali bi nakon što vidimo ko je od kandidata za člana Predsjedništva u prvih pet kantona dobio najveći broj, a onda bi sljedeći koji također dobija glasove iz cijele Federacije bio izabran kao drugi član Predsjedništva BiH uz uslov da ima više od 50 posto glasova iz druge grupe kantona. To smo zvali 'plutajućim kantonima' jer nisu bili definisani. To je bila spremnost stranaka iz Sarajeva, a Hrvati su tražili da se ti kantoni definišu. Dakle, da to ne budu 'plutajući kantoni' nego da se stvar definiše", dodao je Izetbegović.

Kazao je da to nije bilo prihvatljivo bošnjačkim strankama, te da on nije imao mandat SDA da u tom smislu nešto prihvati, mada se, kako je kazao, dalo razgovarati o takvim stvarima.

"Bilo smo jako blizu, ali nažalost nismo uspjeli. Prije ili kasnije vratit ćemo se za pregovarački sto i morat ćemo završiti ono što zasad nismo uspjeli", kazao je Izetbegović.

Raguž: Nedostatak političke volje

Predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž rekao je da je ključni uzrok neuspjeha sastanka nedostatak političke volje svih lidera političkih partija, da se nađe riješenje koje će otvoriti novu perspektivu.

"Nismo iskoristili, bar zasad, ogroman napor i trud koji je učinio komesar za proširenje EU Stefan Fule i njegov tim i spremnost da se dođe do rješenja koje će pokrenuti BiH. Loptica je za sada prebačena u naše ruke od Fulea", naveo je Raguž.

Prema njegovim riječima, rješenje koje je bilo na stolu i dobilo saglasnost, jeste da se jedan član Predsjedništva BiH bira iz Republike Srpske, a dva člana Predsjedništva BiH direktno iz Federacije BiH, koja je jedna izborna jedinica.

"Prvi član Predsjedništva BiH iz Federacije BiH bira se prema najvećem broju glasova koji dobije, što se računa prema pet kantona u kojima je on dobio najveći broj glasova. Tih pet kantona nisu unaprijed fiksirani, već su promjenljiva kategorija, zavisno gdje je kandidat dobio najviše glasova", pojasnio je Raguž.