Vlasti bez napretka
57

Prošla su tri mjeseca od otvaranja pregovora sa EU: Dobijanje datuma se čini dalje nego tada

F. H.
Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba
Evropsko vijeće je 21. marta dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora između Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Ovaj korak je slavljen kao veliki dan, ali tri mjeseca nakon ovog "historijskog dana", državne vlasti nisu načinile iskorak ka datumu za početak pregovora.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je u martu hvalila napredak Bosne i Hercegovine i označila ga kao historijski, uz jako lobiranje nekoliko država Evropsko vijeće je 21. marta dalo zeleno svjetlo u kako je označeno tada "posljednjem vozu" za Bosnu i Hercegovinu da uzme korak sa ostatkom regije u evropskim integracijama.

Ipak suština je takva da samo otvaranje pregovora i nema neku težinu bez da se dobije i datum za početak pregovora, a za dobijanje datuma domaće vlasti moraju da urade nekoliko zadataka.

Nakon što smo dobili pregovore, od uslova za dobijanje datuma pregovora usvojena je nova Strategija javnih nabavki za period od 2024. do 2028. godine.

Pred vlastima je i obaveza usvajanja novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Kada su u septembru 2023. godine usvojene izmjene Zakona o VSTV-u predviđeno je da se za godinu dana usvoji novi zakon. Venecijanska komisija je dala svoj nacrt ovog zakona, ali vlasti se još uvijek nisu usvojile potrebne izmjene.

Državne vlasti nisu uspjele da usvoje ni Zakon o sudovima gdje je sporna lokacija, ali i određeni prijenos nadležnosti. U nekim tačkama se čini da je čak došlo i do pogoršavanja situacije. Tako je u jednom trenutku bilo prekinuto emitovanje Federalne TV, a iz BHRT-a su upozoravali na probleme u poslovanju. Jedan od uslova za dobijanje datuma pregovora jeste i održivi RTV sistem.

Državne vlasti nisu usvojile ni zakon koji se tiče granične kontrole, te zakon o sigurnosti ličnih podataka.

Nakon što je Bosna i Hercegovina dobila pregovore sa EU, uslijedilo je novo usložnjavanje političke situacije. Prvo su vlasti iz RS-a oštro se usprotivile tehničkim izmjenama izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik i iznijele niz prijetnji, a nakon toga je usvajanje Rezolucije o obilježavanju međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici izazvalo prijetnje iz RS-a čak i da će ići u nezavisnost.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je čak suludo kao uslov za nastavak bilo kakvih razgovora na državnom nivou zatražio smjenu Denisa Bećirovića, Zlatka Lagumdžije i Elmedina Konakovića.

Približavanje izborne kampanje za lokalne izbore obično znači i da će fokus političara se pomjeriti na tu stranu ostvarivanja dobrih rezultata. Pitanje je i kada će biti imenovana nova Evropska komisija i kakav će biti njen sastav te koliko će biti zainteresovani da vrše pritisak na domaće političare da izvrše potrebne izmjene. Teško je vjerovati da će SNSD sada biti spremniji na kompromis nego je to bio dok još izbori nisu bili tako blizu.

Kada se uporedi situacija od 21. marta 2024. godine i 21. juna 2024. godine te odnosi koalicije na državnom nivou, u neku ruku se može reći i da je Bosna i Hercegovina sada više udaljena od dobijanja datuma za otvaranje pregovora.