Podaci iz Hitne pomoći Sarajevo su alarmantni - više od dvije hiljade Sarajlija do sada se javilo u Hitnu pomoć zbog ugriza pasa. Žrtve su uglavnom starci, žene i djeca. Dnevno se u prosjeku dese četiri napada pasa na ljude.
Pasa lutalica je sve više. Kreću se uglavnom u čoporima. Niko ih sa ulica ne uklanja još od 2009. godine kada je usvojen Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja koji zabranjuje hvatanje i ubijanje pasa, a lokalnim vlastima nameće obavezu gradnje azila za napuštene životinje.
Neki ih se plaše, a drugi ih hrane
Vlasti ne grade azile, žaleći se da jednostavno nemaju desetine miliona maraka potrebnih za sklanjanje pasa sa ulica, a već su zabilježeni brojni incidenti u kojima su građani, pod okriljem noći, izvršili masovna ubistva pasa.
Istraživanje novinara agencije Anadolija pokazalo je da se 89 posto građana Sarajeva ne osjeća sigurno zbog najezde pasa lutalica. Više od pola ispitanih imalo je neprijatan doživljaj sa uličnim psima, a oko 90 posto njih za aktuelno stanje okrivljuju vlast. 85 posto ispitanih ne odobrava hladnokrvno ubijanje pasa. Vjeruju da je uspavljivanje mnogo humaniji način, a sterilizaciju više od 70 posto ispitanih smatra nedovoljno učinkovitom metodom.
"Jednom prilikom sam slomila kišobran braneći se od psa koji me je napao na ulazu u zgradu u kojoj živim. Sama nigdje ne izlazim jer samo čekam kada ću biti napadnuta", kazala je gospođa Alma Mehić, dok su za dječaka Amara Šabića psi najbolji drugovi: "Meni cuke ne smetaju, ja se stalno igram s njima ispred zgrade i ponekad im iznesem kosti ili salamu da ne budu gladni. Plakao bih da ih ubiju, i oni imaju pravo na život."
Penzioner Salih Mustafić zabrinut je za svoju sigurnost i govori kako "nigdje ne smije mrdnuti", a studentica Danira Šehović poručuju da u BiH ima mnogo važniji problema koje treba riješiti. "Ja sam protiv eutanazije. Nisu psi krivi što nam je država ovakva kakva jeste", kaže Danira, dok Ivana Makrić za sve krivi vlast: "Psi nisu ništa strašno. U ovoj državi su veća opasnost ljudi."
Građani širom BiH sve češće se odlučuju na tužbe zbog napada pasa. Sud u Zenici je donio i prvu presudu kojom je naloženo Općini Zenica da za pretrpljeni strah Paši Jaganjac, koja je bila žrtva pasa lutalica, isplati više od dvije hiljade eura.
"Ugrožena sigurnost građana"
Državni parlament nedavno je raspravljao o izmjenama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, a skupštinska debata bit će nastavljena 5. decembra. Suština predloženih izmjena je da se, umjesto dosadašnje zakonom propisane sterilizacije, vrši eutanazija uličnih pasa i to nakon petnaest dana boravka u azilu. Predlagač izmjena Zakona je zastupnica Nermina Zaimović-Uzunović, koja je istakla da je zbog napada pasa, koji su doveli do dva smrtna slučaja, ugrožena sigurnost građana. "Poslanici trebaju građanima omogućiti bezbjednost, a djeci omogućiti da mogu slobodno otići u školu i park", poručila je Zaimović-Uzunović.
"Sadašnji Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja je urađen na prijedlog njemačkih eksperata i on ne liči ni na jedan zakon koji postoji u Evropskoj uniji. U drugim zemljama, nakon izvjesnog vremena čuvanja pasa lutalica, napuštenih pasa, u azilima, određenim skloništima za pse, oni se eutanaziraju. U našoj zemlji nema takve odredbe. Prema postojećem zakonu, Bosna i Hercegovina, odnosno lokalne zajednice, bile bi dužne da sve pse koje zateknu na ulici pokupe, smjeste u azile i čuvaju do njihove prirodne smrti, osiguravajući im hranu i veterinarsku zaštitu", kazala je zastupnica državnog parlamenta.
Dodala je kako je predložene izmjene Zakona pripremila u dogovoru sa nevladinim organizacijama čiji je zadatak briga o ljudima koje su napali psi lutalice. Dešava se, žali se Zaimović-Uzunović, da se ovom Prijedlogu suprotstavio veliki broj nevladinih i humanitarnih organizacija.
"Ljudi koji rade u ovakvim organizacijama očigledno se bore da njihov projekt i dalje bude prisutan u BiH i duboko sam razočarana njihovom ulogom i insistiranjem da se provede zakon koji je nemoguće provesti" poručila je ona.
Za razliku od predlagača izmjene državnog zakona, PR i marketing menadžer nevladine organizacije "Dogs trust“, koja provodi sterilizaciju pasa, Aida Feraget, naglašava kako organizacija koju zastupa želi pomoći ovdašnjim vlastima u primjeni Zakona koji je na snazi. Ističe kako je u junu ove godine izvršena najmasovnija sterilizacija i da je sterilizacijom 3.000 pasa spriječeno rađanje 33.000 neželjenih kučića. Sterilizacija se i dalje provodi.
Eutanazija nije rješenje
"Postoje lažne informacije da ovakav zakon ne postoji nigdje osim u BiH. To nije tačno. Ovakav zakon postoji i u Njemačkoj, Malti, Grčkoj i Italiji, gdje je sprovoden u djelo i ne može se vidjeti na ulicama nijedan pas, zato što u cijelosti implementiraju Zakon. Eutanazija je loš pristup rješavanja ovog problema“, poručuje Feraget i ukazuje na problem nepostojanja skloništa za pse.
"Imamo prijedlog rješenja i on se zove Zakon za zaštitu i dobrobiti životinja. Tvrdim da ćemo imati vrlo brze i učinkovite rezultate kad sklonimo sve bolesne i agresive pse, kad udomimo pse. Pošto postoji veliki interes i domaćih i stranih ljudi koji bi željeli udomiti pse, lista je ogromna. Za prve rezultate ovakve primjene rezultati bi se vidjeli jako brzo. Svi mi imamo problem, problem treba rješiti. Ugroženi smo zbog neprovođenja Zakona i to utiče loše na građane. Moramo hitno početi sprovoditi Zakon“, stav je PR i marketing menadžer nevladine organizacije "Dogs trust“.
U Udruženju građana "Stop ugrizu“ iz Zenice, koje zastupa žrtve pasa lutalica, ističu kako su već pokrenute 92 tužbe protiv općina, kantona i Federacije zbog napada pasa na ljude.
"U skladu sa europskim standardima i zakonima o zaštiti životinja (prosjek europskih država je 12 dana držanja u azilu - ukoliko se ne udomi, dok je kod nas 15 dana - duži period od prosjeka, dakle i humaniji, jer životinja ima više šansi da se udomi). Eutanazija je duplo jeftinija od sterilizacija (eutanazija košta od 35 do 58 KM, ovisno od težine životinje, a sterilizacija od 100 do 200 KM), čime se Zakon čini i sprovodljivijim“, saopćili su iz udruženja "Stop ugrizu“ za AA.
Dajna Preldžić, student Veterinarskog fakulteta Sarajevo, protivi se mijenjanju već postojećeg Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja.
"Potrebno je dobijeni novac uložiti u opremanje azila u kojima bismo mogli zbrinuti životinje. Taj novac, izdvojen za azile, troši se na neke druge, bespotrebne stvari. Eutanazija pasa lutalica nije rješenje. Kako je moguće imati srce i dušu i željeti ugasiti 11.000 života samo da bi se ta osoba osjećala bezbjednije, sama sa svojim mislima?! Postoji mnogo drugih načina na koje se problem pasa lutalica može riješiti. Jedan od njih je i projekat besplatnih kastracija i sterilizacija koji se uspješno sprovodi i pokazuje pomak“, stav je ove studentice.
Građani najavljuju samoorganiziranje i poručuju da će krenuti u borbu protiv pasa ako ih vlast ne zaštiti. U BiH više nije vijest da je pas ugrizao čovjeka, ali će vijest biti ako čovjek ugrize psa.
